Pjenušci nisu više ‘in‘: Dubrovčani su otkrili novo piće za zdravicu, a dolazi iz Italije!

Čim je prošao Božić, zaredale su televizijske i online reklame za najrazličitije (pod)vrste pjenušaca kojima ćemo nazdraviti na dočeku 2026. U ponudi ne nedostaje ni onih sumnjivo jeftinih, do 10 eura, a nude se čak i dječje bezalkoholne inačice žarkih boja, od ružičaste do intenzivno narančaste. Prije zdravice mnogima se nameće pitanje - odgovaraju li ponuđena pića uopće opisu pravog pjenušca i može li konzumacija u najduljoj noći izazvati mamurluk s glavoboljom?

Prosecco je sve cjenjeniji među slavljenicima

Vincenzo Pinto/Afp

Naš sugovornik, iskusni konavoski vinar, odmah nas na početku rješava dvojbe:

- Ti takozvani pjenušci koje reklamiraju po medijima, a koštaju par eura, jednostavno nisu pravi. Oni su produkt neke jednostavne, instant proizvodnje jer u tehnologiji pjenušca pokraj svih uvjeta zrenja, fermentacije u boci, treba imati uređaj za degoržiranje, skidanje taloga. Drugi je princip da se radi u velikim tankovima pa se naknadno dodaje CO2 – pojašnjava vinar koji upozorava kako bi pravi pjenušac trebao imati prepoznatljivu aromu lokalnih sorti grožđa, a ne unificiranu od jedne sorte, primjerice graševine. Kvalitetan pjenušac nadalje ‘odaje‘ i cijena koja mora biti značajno viša od vina iz redovne berbe. Primjerice, ako boca vina košta 10 eura, onda bi pjenušac trebao koštati dvadesetak, što je iznos koji podrazumijeva dodatni rad, vrijeme i ambalažu. Pjenušac koji je značajno jeftiniji od nekih stolnih vina je u startu ‘sumnjiv‘.

- Kod vina fermentacija ide do kraja, a kod šampanjaca razlikujemo dva načina. Treba pripremiti bazno vino koje također ide fermentacijom do kraja, međutim to bazno vino mora imati određene karakteristike. Prvo mora imati niži limit alkohola, 10 i pol do 11. Također mora u početku imati niske razine sumpora jer pjenušac zahtijeva još naknadnu refermentaciju. Baznom vinu, kad se stabiliziralo, dodaju se kvasci s dodatkom šećera kao poticaj za naknadnu fermentaciju u zatvorenom, u pravilu u boci, što malo podiže razinu alkohola i daje efekt peckavosti – kaže nam stručnjak, pa komentira i poznatu ‘eksploziju‘ kod otvaranja boce pod tlakom. Prije konzumacije još treba odstraniti talog posebnim uređajem: kad se boca okrene obrnuto, u čepu će se zalediti onaj kratki uski dio gdje se već istaložio talog. Taj će se talog, kad se odčepi boca, izvući i ostati pod pritiskom. Boce se, doznaje se dalje, začepe plutenim čepom s mrežicom kao osiguračem. Kod vina fermentacijom sve završava, a kod pjenušaca je produljeni proces dobivanja pjenušavosti.

Novogodišnji koncert DSO-a uvijek prate kamenice i pjenušac

Tonci Plazibat/Cropix

Vinar ističe i razliku između pjenušca i šampanjca. Iako mnogi svako pjenušavo vino zovu šampanjcem jer u sebi sadrži karakteristične mjehuriće, valja istaknuti kako šampanjci dolaze isključivo iz francuske pokrajine Champagne i proizvode se po strogo određenim pravilima od lokalnih sorti grožđa. No, ima još jedna vrsta pića kojoj među Dubrovčanima raste popularnost:

- U posljednje vrijeme u novogodišnjoj noći sve je traženiji prosecco, pjenušavo vino sa sjeveroistoka Italije oko čijeg smo se imena svojedobno sporili s Italijom, makar naš prošek s njim nema veze. Od pjenušaca koji traže dvije fermentacije,razlikuju se u tehnologiji dobivanja. Razlikujemo blago jeftiniji gazirani frizzante i jako pjenušavi spumante, ovisno o atmosferskom tlaku – zaključio je sugovornik.