Slobodna slavi 83. rođendan! Započela velika fešta u Vili Dalmaciji. Proslava okupila brojne face, svečano je i emotivno

U jedinstvenom ambijentu Vile Dalmacija u Splitu večeras je započela proslava 83. rođendana Slobodne Dalmacije, novine koja već više od osam desetljeća prati život Dalmacije, njezinih gradova, otoka i ljudi, piše Slobodna Dalmacija.

Osamdeset i tri godine. Za čovjeka duboka starost, za novinu cijela povijest. Od prvog broja tiskanog 1943. godine u pojati na Mosoru do današnjeg multimedijalnog medija koji svakodnevno prati život Dalmacije, Slobodna Dalmacija ostala je vjerna svojoj temeljnoj ulozi – biti glas ljudi i kroničar vremena u kojem živimo.

U te 83 godine stali su ratovi i mir, sportski uspjesi, političke promjene, velike pobjede i teški porazi. Mijenjale su se države, tehnologije i generacije, a Slobodna je sve to bilježila na svojim stranicama, prateći život Dalmacije i njezinih ljudi.

Brojni uzvanici

Na svečanosti su se okupili brojni uzvanici iz političkog, kulturnog, znanstvenog, gospodarskog i javnog života, prijatelji kuće, poslovni partneri, suradnici te ovogodišnji laureati, dobitnici nagrada Slobodne Dalmacije.

Okupljene je na početku programa pozdravila voditeljica večeri Edita Lučić Jelić, nakon čega se uzvanicima obratila glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo.

Govoreći o izazovima novinarske profesije, istaknula je kako je u vremenu društvenih mreža, brzih objava i virtualne stvarnosti sve teže raditi novinarski posao.

– Danas svi pišu, objavljuju, tagaju. Svatko ima nešto reći i podijeliti s drugima. Živimo u fake svijetu u kojem nisu dobrodošli oni koji kažu kako stvari stoje, a dobri novinari to jako dobro znaju, poručila je Lapenda Lemo.

U svom govoru upozorila je na društvo u kojem se stvarnost često zamjenjuje prividom, u kojem su važniji lajkovi i pratitelji od stvarnih odnosa, a mnogima je lakše okrenuti glavu od problema nego se suočiti s njima. Spomenula je i primjere koji pokazuju koliko je granica između virtualnog i stvarnog svijeta postala tanka te koliko je važno očuvati odgovornost i kritičko promišljanje.

– Na nama novinarima je da raskrinkamo laži, da otkrijemo istinu, da stvari nazovemo pravim imenom i da pozovemo na odgovornost, naglasila je glavna urednica.

Važan glas Dalmacije

Posebno je istaknula ulogu Slobodne Dalmacije koja je tijekom desetljeća ostala važan glas Dalmacije i njezinih ljudi.

– Slobodna za Dalmaciju čini i činila je puno, više i od koga drugog. Tisuću puta njezin se glas čuo; tisuću puta promijenila je stvari nabolje, poručila je.

Govoreći o ovogodišnjim laureatima, istaknula je kako su upravo oni pravi uzori društva.

– To su istinski influenceri, uzori koji možda nemaju puno followersa, ali su ostavili trag koji traje puno duže od reelsa ili storyja. Njihov trag vidljiv je već danas, a ostat će i budućim generacijama, rekla je.

Govor je zaključila dozom humora i porukom koja je izazvala pljesak okupljenih.

– Kažu da ljudi uvijek imaju nešto lijepo reći o tebi, samo čekaju da umreš. Jer kad umreš o mrtvima sve najbolje. Mi smo u inat mnogima još uvijek živi i vitalni, kazala je Lapenda Lemo te nazdravila novini koja traje već 83 godine.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je  tradicionalna dodjela nagrada Slobodne Dalmacije za životna i godišnja postignuća u području umjetnosti, znanosti i novinarstva, kao i priznanja za radijsko, televizijsko i digitalno novinarstvo te nagrade “Srce Dalmacije“, koja se dodjeljuje za izniman doprinos zajednici.

Jer 83 godine nisu samo broj. To su tisuće novinskih stranica, milijuni ispričanih priča i bezbroj trenutaka koje je Slobodna Dalmacija sa svojim čitateljima dijelila gotovo cijelo jedno stoljeće. 

Prva nagrada večeri, „Jure Kaštelan“ za godišnje ostvarenje u području umjetnosti, pripala je Vesni Bulić Baketić, ravnateljici Muzeja grada Splita. Priznanje joj je uručila Miona Miliša, članica žirija za umjetnost, a dodijeljeno joj je za izniman doprinos vođenju Muzeja grada Splita, promicanju kulturne baštine te afirmaciji muzejske djelatnosti i kulturnog života grada.

Vidno dirnuta priznanjem, Vesna Bulić Baketić istaknula je kako je njezina najveća motivacija oduvijek bila ljubav prema Splitu i muzeju kojemu je na čelu.

– Ono što me motivira nikada nisu nagrade. Na prvom mjestu je velika ljubav prema mome gradu i prema mome muzeju. Međutim, dobiti nagradu od Slobodne Dalmacije, iste one novine koja se još od mog najranijeg djetinjstva uvijek nalazi na našem kuhinjskom stolu, zaista je spektakularno – kazala je.

Zahvalila je suprugu na podršci, istaknuvši kako žene na rukovodećim položajima više nego ikad trebaju oslonac obitelji, kao i svojim suradnicima u Muzeju grada Splita i vanjskim suradnicima bez kojih, kako je rekla, velike ideje i vizije ne bi bilo moguće ostvariti.

Nagrada za životno djelo u području umjetnosti „Emanuel Vidović“ pripala je Ani Domančić Krstulović, uglednoj hrvatskoj flautistici, sveučilišnoj profesorici i glazbenoj pedagoginji. Priznanje joj je uručila Miona Miliša, članica žirija za umjetnost, a dodijeljeno joj je za dugogodišnji umjetnički i pedagoški rad te izniman doprinos razvoju glazbenog života Splita, Dalmacije i Hrvatske.

Zahvaljujući na nagradi, Ana Domančić Krstulović priznala je kako ju je priznanje ugodno iznenadilo te naglasila da ga doživljava kao zajednički uspjeh svih ljudi s kojima je tijekom karijere stvarala i surađivala.

– Bila sam vrlo iznenađena ovom nagradom, ali dijelim je sa svima onima s kojima dijelim svakodnevnu kreaciju. Mislim da zajedno djelujemo jedni na druge i da se na taj način obogaćujemo – kazala je.

Istaknula je i kako je posebno inspirativno primiti priznanje u prostoru kakav je Vila Dalmacija.

– Prava je poezija biti u ovom prostoru ovdje. Poezija zapravo znači stvaranje, a cilj svih nas je da, svatko na svom području, stvaramo nešto novo – poručila je laureatkinja.

Godišnja nagrada za znanost „Kruno Prijatelj“ pripala je prof. dr. sc. Draganu Poljaku, jednom od najuglednijih znanstvenika Sveučilišta u Splitu i međunarodno priznatom stručnjaku u području telekomunikacija. Nagradu mu je uručila Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost, a dodijeljena mu je za vrhunska znanstvena postignuća i međunarodnu prepoznatljivost te značajan doprinos svjetskoj znanstvenoj zajednici.

Primajući nagradu, profesor Poljak priznao je kako ga je svečanost iznenadila na više načina.

– Nisam očekivao dvije stvari. Prvo da ću dobiti cvijeće, a drugo da ću držati govor – našalio se laureat na početku svog obraćanja.

Zahvalio je povjerenstvu na priznanju za svoj znanstveni rad te istaknuo kako za njega nagrada ima i posebnu emotivnu vrijednost.

– Slobodna Dalmacija je nešto što pamtim od najranijeg djetinjstva. Mislim da me moj dida slao kupiti Slobodnu Dalmaciju još u onoj prastaroj državi. Zato mi je ovo posebno zadovoljstvo – kazao je Poljak, zahvalivši i na ugodnom iznenađenju koje mu je priredila organizacija svečanosti.

Nagrada „Frane Bulić“ za životno djelo u području znanosti posthumno je dodijeljena prof. dr. sc. Katji Marasović, uglednoj arhitektici, znanstvenici i sveučilišnoj profesorici koja je svoj profesionalni život posvetila istraživanju, zaštiti i obnovi kulturne baštine Dalmacije. Nagradu je u njezino ime preuzeo nećak Ivan Bošković, a uručila ju je Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost.

Preuzimajući priznanje, Bošković je zahvalio Slobodnoj Dalmaciji što je prepoznala životno djelo profesorice Marasović, istaknuvši kako je riječ o priznanju koje mnogo znači njezinoj obitelji, prijateljima i brojnim suradnicima.

– Nažalost, Kate odnedavno više nije s nama. Zahvaljujem svima, a posebno Slobodnoj Dalmaciji što ste prepoznali njezin rad u ime čitave obitelji, prijatelja i suradnika koji su kroz više od četrdeset godina zajedno s Katom stvarali ovo veliko djelo – kazao je Bošković.

Podsjetio je i na njezin izniman doprinos očuvanju kulturne baštine Dalmacije, posebno kroz rad na lokalitetima i spomenicima u Kaštelima, Trogiru, Splitu, Hvaru, Braču i drugim dijelovima hrvatskog juga.

Drugi ovogodišnji dobitnik nagrade „Frane Bulić“ za životno djelo u području znanosti je prof. dr. sc. Vladimir Skračić, jedan od najistaknutijih hrvatskih istraživača jadranske otočne i maritimne baštine. Nagradu mu je uručila Inga Tomić Koludrović, predsjednica žirija za znanost, a priznanje je dobio za dugogodišnji znanstveni rad i izniman doprinos proučavanju kulturnog i jezičnog identiteta hrvatskih otoka i obale.

Vidno dirnut priznanjem, profesor Skračić zahvalio je žiriju i Slobodnoj Dalmaciji na ukazanoj časti te istaknuo kako nagradu doživljava i kao priznanje svima s kojima je tijekom karijere surađivao.

– Malo je reći da sam iznenađen. Zahvaljujem žiriju i Slobodnoj Dalmaciji, ali i svom sveučilištu bez čije potpore i pomoći nikada ne bih bio u prilici toliko i tako raditi – kazao je laureat.

Posebnu zahvalu uputio je svojim suradnicima, osobito mlađim kolegama i znanstvenicima s kojima je godinama dijelio iskustvo i znanje.

– Iznad svega zahvaljujem svojim suradnicima, posebno mlađoj generaciji s kojima sam izvrsno surađivao i kojima sam, nadam se, pomogao da ostvare rezultate koji će vrlo brzo biti nagrađeni nagradama za znanost – poručio je Skračić.

Godišnju nagradu za novinarstvo „Miljenko Smoje“ dobio je Sandi Vidulić, novinar Slobodne Dalmacije koji godinama prati teme urbanizma, razvoja Splita, prostornog planiranja i upravljanja gradskim prostorom. Nagradu mu je uručio Ivo Bonković, zamjenik glavne urednice Slobodne Dalmacije, a priznanje je dobio za kontinuirano i sustavno praćenje tema koje izravno utječu na kvalitetu života građana.

Zahvaljujući na nagradi, Vidulić je istaknuo kako ga posebno veseli što su članovi žirija prepoznali rad koji se često bavi složenim i naizgled apstraktnim temama.

– Zahvaljujem se članovima žirija što su me prepoznali. Moram priznati da sve ove pohvale zvuče kao da su pisane za nekog drugog – našalio se laureat na početku svog obraćanja.

Zahvala supruzi

Posebnu zahvalu uputio je supruzi koja mu, kako je rekao, pruža podršku u zahtjevnom novinarskom poslu, a osvrnuo se i na važnost tema kojima se svakodnevno bavi.

– Pišemo o odlukama, pravilnicima i dozvolama koje se na prvu čine apstraktnima, ali ljudi vrlo brzo shvate koliko su konkretne kada im pred kuću dođu bageri, kada počne gradnja i kada vide da će nešto trajno promijeniti prostor i njihove živote – kazao je Vidulić.

Govoreći o gradu kojem je posvetio velik dio svog novinarskog rada, istaknuo je kako je Split grad snažnih rasprava, različitih vizija razvoja i brojnih ambicioznih projekata.

– Split je vjerojatno kralj po broju najavljenih, a nikad realiziranih megalomanskih projekata, od kojih je za neke možda i dobro da su ostali samo na papiru – zaključio je uz osmijeh.

Nagrada za životno djelo u području novinarstva „Joško Kulušić“ pripala je Stanku Karamanu, jednom od najpoznatijih i najdugovječnijih fotoreportera Slobodne Dalmacije. Priznanje mu je uručila glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo, a dodijeljeno mu je za višedesetljetni doprinos novinskoj fotografiji i neizbrisiv trag koji je ostavio u hrvatskom fotoreporterstvu.

Primajući nagradu koja nosi ime jednog od najznačajnijih ljudi u povijesti Slobodne Dalmacije, Karaman nije skrivao emocije.

– Hvala mojoj Slobodnoj Dalmaciji koja me nije zaboravila. Dobiti nagradu koja nosi ime Joška Kulušića za mene ima posebno značenje jer je riječ o čovjeku koji je ostavio dubok trag u našoj novini – kazao je laureat.

Prisjetio se potom događaja iz 1983. godine, kada se odlučivalo o novom glavnom uredniku Slobodne Dalmacije. Ispričao je kako se tada usprotivio prijedlogu da novinu preuzme kandidat sa strane te predložio da se povjerenje ukaže Jošku Kulušiću, čovjeku koji je prošao sve razine novinarskog i uredničkog posla u kući.

‘Prošao sve u novinarstvu‘

– Rekao sam da imamo čovjeka koji je prošao sve u novinarstvu, od reportera do urednika, i da upravo on treba voditi Slobodnu Dalmaciju. Moj prijedlog prihvaćen je jednoglasno i Joško Kulušić postao je glavni urednik – prisjetio se Karaman.

Naglasio je kako je upravo razdoblje od 1983. do 1993. godine ostalo upamćeno kao jedno od najuspješnijih u povijesti novine.

– Imali smo jedno od najboljih razdoblja u Slobodnoj Dalmaciji. Naklada je narasla na 150 tisuća primjeraka, a zato me ova nagrada danas posebno dira. Kad dođem kući i pogledam je, uvijek ću se vraćati tom vremenu i nezamjenjivom Jošku Kulušiću – zaključio je vidno emotivni Karaman.

Ovogodišnja nagrada za radijsko novinarstvo pripala je kultnoj emisiji Hrvatske radiotelevizije „Pomorska večer“, koja već desetljećima prati život pomoraca i promiče pomorsku tradiciju. Priznanje je u ime emisije preuzela Dorina Tikvicki, jedna od njezinih urednica i autorica, a uručio joj ga je Pero Smolčić, zamjenik glavne urednice Slobodne Dalmacije.

Zahvaljujući na nagradi, Tikvicki je istaknula kako joj je posebno drago što je rad emisije prepoznala upravo novinarska struka.

– Pomorska večer još je jednom prepoznata, i to od strane struke. Zato nam je ova nagrada osobito važna – kazala je, pozdravivši pritom svoje kolege koji godinama zajedno stvaraju emisiju.

Podsjetila je kako je „Pomorska večer“ kroz desetljeća ostala vjerna svojoj misiji praćenja života pomoraca i tema vezanih uz more i brodarstvo.

– Prova našeg broda uvijek je bila okrenuta naprijed i sigurna sam da će tako ostati i dalje. Posvećeni smo pomorcima koji trebaju naš glas, ali i mi trebamo njihov glas. Ova nagrada znači da smo, čini se, i dalje slušani – poručila je.

Na kraju je uputila čestitku slavljeniku večeri.

– Kažu da novi dan počinje kada padne večer, zato nije prerano da vam čestitamo 83. rođendan. Sretan rođendan, Slobodna Dalmacijo! – zaključila je uz pljesak okupljenih.

Nagradu za televizijsko novinarstvo dobio je Andrija Jarak, jedan od najpoznatijih hrvatskih televizijskih reportera i autor emisije „Dosje Jarak“. Priznanje mu je uručio Jadran Kapor, urednik Dubrovačkog vjesnika, a dodijeljeno mu je za izniman doprinos televizijskom novinarstvu i reporterstvu te dugogodišnji profesionalni rad na najvažnijim društvenim i kriminalističkim temama.

Emotivni Jarak

Primajući nagradu, Jarak nije skrivao emocije, prisjetivši se svojih novinarskih početaka upravo uz Slobodnu Dalmaciju.

– Prvi novinarski tekst napisao sam za Slobodnu Dalmaciju. Imao sam četiri i pol retka i slao sam ga ne znam koliko puta. Zato prema Slobodnoj imam posebnu emociju jer me uvijek podsjeti na moje pokojne roditelje, Dubrovnik i sve ono odakle sam krenuo – kazao je.

Zahvalio je žiriju što je prepoznao emisiju „Dosje Jarak“, projekt koji se posljednjih godina bavi najtežim zločinima u hrvatskoj povijesti i temama od iznimnog javnog interesa.

– Kad smo pokretali emisiju, mnogi su govorili da ljude to ne zanima i da je riječ o prošlosti. Međutim, pokazalo se upravo suprotno. Moj cilj bio je upozoriti na ozbiljne društvene probleme i ljude koji su iza sebe ostavili teške posljedice, ali i pokazati da novinarstvo može potaknuti promjene – rekao je Jarak.

Posebno je naglasio kako vjeruje u istraživačko novinarstvo koje se bavi važnim društvenim temama.

– To je emisija u kojoj nema kreveljenja ni zabave pod svaku cijenu, nego onoga što se zove novinarstvo. Zato sam posebno sretan što je upravo takav rad prepoznat ovom nagradom – istaknuo je.

Na kraju se emotivno prisjetio pokojnog ratnog reportera Antuna Masle, kojega smatra jednim od najvećih hrvatskih reportera.

– Ovo mi je apsolutno najdraža nagrada koju sam mogao dobiti u životu – zaključio je Jarak uz veliki pljesak okupljenih.

Priznanje za Influencera godine dobio je Marin Grković, javnosti poznatiji pod nazivom „Sedmo nebo“, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva te autor edukativnog digitalnog sadržaja koji kroz svoje objave promovira znanje, istraživanje, putovanja i upoznavanje hrvatske kulturne i prirodne baštine. Nagradu mu je uručio Antonio Juričić, pomoćnik glavne urednice Slobodne Dalmacije.

‘Priznanje za trud‘

Zahvaljujući na priznanju, Grković je istaknuo kako ova nagrada predstavlja veliko priznanje za trud koji ulaže u stvaranje sadržaja posljednje dvije godine.

– Hvala Slobodnoj Dalmaciji i žiriju što su prepoznali sate i sate rada koji stoje iza svakog videa. Ponekad nije lako uskladiti fakultetske obveze i sve ostalo, ali kada vidim da nekoga inspirira ono što radim i da ljudi na mojoj platformi mogu naučiti nešto novo o Splitu i Hrvatskoj, onda znam da se sav trud isplatio – rekao je.

Posebnu zahvalu uputio je prijateljima i obitelji koji su ga pratili od samih početaka.

– Hvala mojim prijateljima koji su me podržavali, a najviše roditeljima koji su uz mene na svakom koraku ove dvogodišnje avanture – kazao je laureat.

Dodao je kako nagradu doživljava kao dodatni poticaj za budući rad i razvoj sadržaja kojim želi motivirati mlade ljude.

– Ova nagrada samo mi je dodatna motivacija da nastavim inspirirati ljude da slijede ono što vole, a i mene da nastavim raditi ono što volim – zaključio je Grković.

Nagrada „Srce Dalmacije“ pripala je Velimiru Cvitanoviću, zapovjedniku taktičkog tima specijalne policije, koji je priznanje zaslužio iznimnom hrabrošću, požrtvovnošću i profesionalnošću iskazanom tijekom spašavanja čovjeka iz goruće kuće u Solinu. Nagradu mu je uručio Saša Jadrijević Tomas, urednik portala Slobodne Dalmacije.

Priznanje cijelom timu

Vidno emotivan, Cvitanović je naglasio kako ovu nagradu ne doživljava kao osobno priznanje, već kao priznanje cijelom timu koji je sudjelovao u zahtjevnoj intervenciji.

– Hvala Slobodnoj Dalmaciji što me prepoznala za ovu nagradu, ali nisam je zaslužio sam. Zaslužile su je i moje kolege koje su bile sa mnom na toj intervenciji. Bez njih ne bih mogao napraviti ništa – rekao je.

Zahvalio je svojim suradnicima, nadređenima i obitelji koja mu pruža podršku, posebno supruzi koja je bila među uzvanicima na svečanosti.

Na pitanje kakav je osjećaj spasiti ljudski život, priznao je kako je tek naknadno postao svjestan težine onoga što se dogodilo.

– To je osjećaj s kojim sam se prvi put susreo. U tom trenutku nisam puno razmišljao, jednostavno sam učinio ono što je trebalo. Tek kasnije, kada su se emocije slegle, shvatio sam što smo zapravo napravili – kazao je.

Dodao je kako je posebno sretan zbog čovjeka kojeg je spasio i njegove obitelji te otkrio da je i danas u kontaktu s njima.

– Zadovoljan sam i sretan zbog sebe, ali još više zbog tog čovjeka i njegove obitelji. Ostali smo u kontaktu i najvažnije je da će preživjeti – rekao je.

Na kraju je kratko, ali odlučno poručio:

– Napravio bih to opet, ako treba.

Njegove riječi i emocije izazvale su snažan pljesak okupljenih uzvanika te dostojno zaokružile ovogodišnju dodjelu nagrada Slobodne Dalmacije.