Počelo je! Slobodno tako možemo započeti tekst, ljudi skloni peludnim alergijama znat će točno o čemu se radi. Nakon dugotrajne kiše prešli smo na visoke temperature i proljetne sunčane dane, a to znači samo jedno – cvjetanje je počelo punom snagom. Tijekom cijele godine Dubrovnik je zaista pakao za alergičare, no ono što je zanimljivo jest da i oni dosad neosjetljivi počinju osjećati simptome – curenje nosa, iritirajući suhi kašalj, slabije disanje i svrbeš sluznice oka. Alergičari već dobro znaju kako se nositi sa svim simptomima i po svoj prilici imaju spremne lijekove, a svi ostali tek će se na to naviknuti.
Čempres i smreka počinju otpuštati pelud već krajem siječnja i kroz veljaču, obzirom na toplinu, suho vrijeme i vjetar, sad su u punom zamahu, a kreću i ostale biljke koje nam cijele godine zadaju glavobolje. Za sve vas koji možda po prvi put u odrasloj dobi osjećate ove simptome, a niste ih znali prepoznati jer se niste dosad s njima susretali, čestitamo, vjerojatno ste razvili osjetljivost na pelud.
-Pacijenti koji su alergičari od djetinjstva znaju prepoznati simptome i znaju kako ih kupirati, međutim mnogi pacijenti razviju simptome u zreloj ili čak starijoj životnoj dobi. Uzrok tome može biti nekoliko stvari: primjena okolnosti tj. okoliša ili životnog prostora (npr preseljenje), stanje nakon infekcije,(najčešće virusi), stres, hormonalne promjene (menopauza, trudnoća, pubertet) ili jednostavno odjednom izloženost velikoj količini alergena (do tada možda izloženost istom alergenu u manjoj količini).” - kaže dr. Vesna Vladić Carević, spec. interne medicine i subspecijalist pulmologije.
Kod nas uvijek nešto cvjeta, a simptomi nam često ne daju funkcionirati niti spavati, kako si pomoći?
-U Dubrovniku zbog blage mediteranske klime ima dosta alergena u zraku čak i u zimskim periodima, pacijenti koji do sada nisu imali simptome, a pojave se simptomi alergije koji su blagi (vodenasti sekret iz nosa ili svrbež očiju), mogu pokušati inspirati nos fiziološkom otopinom (smanjuje lokalno količinu alergena u nosnoj sluznici) ili antialergijske kapi za oči. Međutim ukoliko su simptomi teži kao otežano disanje, kašalj, uz obilati sekret iz nosa, ipak je bolje posjetiti liječnika jer se posebice u zimskim mjesecima alergija može zamijeniti s virusnom infekcijom ili je potreban tretman peroralnim antihistaminicima ukoliko se ipak radi o alergiji. Također je važno prepoznati da se možda prvi put javljaju simptomi astme za čiju je pojavu odgovoran alergen, u tom slučaju je važan pregled liječnika i liječenje u pravom smjeru.”
Svi vi kojima suze i svrbe vas oči ili nos, još dobro prolazite, jer alergijske reakcije mogu biti i životno ugrožavajuće, kaže dr. Vladić Carević.
-Najteži pacijenti s kojima sam se susrela su definitivno oni sa anafilaksijom, a to je nagla, po život opasna alergijska reakcija koja se događa vrlo brzo i zahtijeva brzu intervenciju, najčešće nastaje na nutritivne alergene, dakle hranu (često orašasti plodovi ili morski plodovi i riba) ili na lijekove, ipak rjeđe na inhalacijske alergene. Takvi pacijenti se obavezno tretiraju hospitalno. Od lakših simptoma, ali koji budu dosta „tvdokorni" i nezgodni za liječenje su kožne alergijske reakcije tj urtikarije.”
Pri prvim simptomima, posebno ako nikad niste osjetili ‘blagodati‘ alergije, prirodno je odmah potražiti odgovore i često se smatra da je alergotest nepogrešiv. Evo, na to i to sam alergičan, no alergotest zapravo pokazuje nešto drugo.
-Da, alergotestovi se smatraju nepogrešivima, a daleko su od toga. Najčešće se radi tzv. kožni prick test i on pokazuje senzibilizaciju tj. da je organizam prepoznao alergen, ali to ne znači automatski alergiju, za pravu alergiju je nužna klinička slika tj. simptomi. Alergotest nije "sveto pismo", pacijent može imati pozitivan alergotest, a ne imati simptome, razlog tome može biti da organizam ima toleranciju ili da se nije susreo u stvarnom životu s dovoljnom količinom alergena koja bi uzrokovala simptome. S druge strane može se dogoditi (i to je češće nego ovaj prethodan slučaj) da pacijent ima jasne simptome alergije, ali kada mu se napravi alergotest, on bude negativan. Razlog tome može biti da je pacijent uzimao terapiju koja remeti alergotest ili da alergen na koji je pacijent osjetljiv jednostavno nije u paleti alergena koji su u alergotestu, onda je u tom slučaju potrebno učiniti specifične alergene iz krvi. Poanta svega je da je potrebno uklopiti kliničku sliku, anamnezu i alergotest zajedno, tek to daje ispravan zaključak.”
Dr. Vladić Carević dodaje i kako se blaga viroza najčešće zna ‘zamijeniti‘ s alergijom, jer s njom dijeli simptome gornjih dišnih puteva, ali događa se to i obratno, da se alergija proglasi virozom, posebice u siječnju i veljači kad se alergije ne očekuju, a upravo tad zrak je prepun peludi čempresa. Dok je padala kiša alergičari su bili ‘mirni‘. To je bar teorija, jer kad je suho, toplo i s vjetrom pelud se brže raspršuje u zraku i dospijeva u oči, noseve i grla. No ova je situacija povoljna samo za alergičare, no za pacijente koji su alergični primjerice na gljivice i plijesan to nije sretna prognoza. Kada je kiša, dodaje dr. Vladić Carević, vlaga je veća i oni imaju više simptoma, kao i pacijenti koji su alergični na kućnu prašinu, jer u razdobljima kada je kiša više borave kod kuće i u zatvorenom prostoru.
Tek ako su simptomi uporni, onemogućuju vas u normalnom funkcioniranju i svakodnevnom životu, tad se potrebno obratiti liječniku i napraviti alergotest koji inače i nije nužan.
-Ukoliko su simptomi jasni, blagi i javljaju se uvijek u istom periodu (npr. u proljeće) i liječnik prepiše antihistaminike nakon kojih simptomi nestanu, onda nije nužno. Međutim ukoliko su simptomi teški, tj. ometaju pacijenta u svakodnevnom funkcioniranju, ukoliko ne reagiraju na terapiju ili ukoliko se javljaju tijekom čitave godine, i ne pokazuju sezonsku pojavnost ili traju dugo, u tim slučajevima se preporuča napraviti alergotest.”
Preventivno se malo toga može učiniti da sezonu dočekate manje osjetljivi, pa ne treba previše vjerovati nekim narodnim lijekovima jer svaki od njih može ublažaviti simptome, no ne može spriječiti osjetljivost tijela na alergen. Savjetuje se izbjegavanje šume, češće čišćenje površina u domu vlažnom krpom kako bi se uklonili alergeni, češće držanje zatvorenog prozora dok je ovakvo toplo i vjetrovito vrijeme, češće tuširanje i pranje kose kako bi se alergeni isprali, i ispiranje sluznice nosa fiziološkom otopinom, a očiju umjetnim suzama. I držanje figa da cvjetanje što prije prođe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....