Mario Talajić, Metkovac sa zagrebačkom adresom, iznimno je zanimljiva osoba, a njegov rad ima neprocjenjivu vrijednost na kulturnu baštinu Neretvanske krajine, Dalmacije, a i šire.
Od 1976. godine svirao je u Gradskoj glazbi Metković, od 1993. do 1997., kao prvi gradski pročelnik za kulturu, bio je nositelj izgradnje Glazbenog doma i Boćarskog doma, te glavna spona Grada Metkovića i Emilija Marina prilikom arheoloških iskapanja na lokaciji Plećaševe štale gdje je polovica lokacije bila u vlasništvu njegove pokojne bake Vide.
Antikviteti s Britanca
Od 1988. do 2009., kao tajnik i predsjednik, vodio je Gradsku glazbu Klement Visković iz Metkovića na preko 20 putovanja, od čega i četiri velika putovanja u Francusku. Na jednom od njih bili su u Lensu na prvoj povijesnoj utakmici Hrvatske na Svjetskom prvenstvu, glazba je pod njegovim vodstvom sudjelovala u najgledanijom francuskoj TV emisiji Svijet je vaš, koju je vodio njihov “Oliver Mlakar”, Jacques Martin, a sudjelovali su i na proslavi 537-e obljetnice smrti Ivane Orleanske u Orleansu. Talajić je jedan od osnivača Instituta za promicanje i razvoj doline Neretve u Zagrebu, član i aktivan igrač BK Neretva…
Još krajem 80-ih godina prošloga stoljeća počeo je surađivati sa povjesničarom Ivanom Jurićem i pomagao mu u tiskanju svih knjiga, preko 30. Kod njega je prvi put vidio stare razglednice Metkovića i tada otprilike počinje priča o kolekcionaru Mariju Talajiću, danas vlasniku najbogatije zbirke razglednica i dopisnica iz doline Neretve, koji ujedno posjeduje i respektabilan broj razglednica vezanih uz područje susjedne Hercegovine, te dubrovačkoga i makarskoga primorja.
Pravi zamah njegov kolekcionarski duh dobio je odlaskom u Zagreb krajem 2003. “Moj kum i prijatelj Zlatko Huzek poveo me sa sobom na Britanac gdje se nedjeljom održava sajam antikviteta. On je tada već imao zavidnu zbirku razglednica Metkovića te me upoznao s trgovcima koji se bave pronalaskom razglednica po raznim sajmovima cijele Europe. Česti odlasci na Britanac su povećavali i moju zbirku koja danas ima više od 800 razglednica Metkovića od toga više od 300 razglednica iz vremena 1898. do 1918. tzv. Austro-Ugarsko razdoblje”, kaže Talajić i naglašava kako u svojoj zbirci ima i više od 250 razglednica drugih mjesta Donje Neretve: Kule Norinske, Bagalovića, Novih Sela, Malog Prologa, Opuzena, Blaca, Slivna Ravana, Komina, Rogotina i Ploča. S vremenom se zbirka širila na područje susjednih općina i mjesta Hercegovine tako da u zbirci ima više desetaka austro-ugarskih razglednica Neuma, Stoca, Domanovića, Počitelja, Čapljine, Ljubuškog, Gabele, Struga, Dračeva i Doljana. Nakon toga, zbirka se proširila i na Dubrovnik i Pelješac kao i prostor nekadašnjeg kotara Metković sve do Drvenika.
Ferdinand u Metkoviću
Do razglednica Mario dolazi najčešće kupnjom od ljudi diljem Hrvatske koji imaju svoje antikvarijate. Najviše ih je iz Beča, Budimpešte, Verone, a ima ih i u Rumunjskoj, Ukrajini odnosno u područjima koja su bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Zlatno doba razglednica je razdoblje od devedesetih godina devetnaestog stoljeća pa do Prvoga svjetskog rata. U tom vremenu bez televizije i kina, razglednica je medij kojim ljudi jedni druge upoznaju s raznolikošću krajeva koje su obišli. U tom smislu posebno je BiH bila interesantna. Ljudi su dolazili iz Trsta brodom do Metkovića i dalje vlakom u Bosnu. U Metkoviću su čekali vlak i u tom dolasku su uzimali razglednice i slali ih svojim prijateljima i rodbini. Tako je veliki broj razglednica slan po svim kontinentima. Ima ih iz Argentine, Australije, SAD-a. Za spomenuti je prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegov dolazak u Metkoviću na putu za Sarajevo, o čemu Mario ima fotografije.
- Ne smijemo zaboraviti ni zanimljive žigove. Tako imam žig zarobljeničkog logora u Opuzenu i logora ruskih vojnika u Metkoviću 1916., a gradili su sadašnji hotel Naronu, prije hotel Zagreb. Također i poznati Ruski put iznad naselja Momića preko Rujnice. Ne treba zanemariti ni tekstove na dopisnicama i razglednicama. Jedan od interesantnijih tekstova je onaj gdje se Duje Oman, veleposjednik iz Opuzena razglednicom dopisuje s rođakom Mihom Jeramazom iz Metkovića. Piše mu: “Opuzencu starinom Metkovcu”. Raritet je i razglednica iz 1900. godine iz Neuma s kupačima u moru. To je tada bilo čudo i za Opatiju i Crikvenicu a fotografiju je potpisao Niko Bjelovučić poznati metkovski HSS-ovac. Iz 1910. je razglednica flote ratnih brodova usidrenih u Neumu”, podsjeća Talajić.
Pet monografija Zaboravljene Dalmacije
A kada je zbirka postala dovoljno velika, trebalo ju je prezentirati, premda je Mario i do tada svima koji su pisali o temama iz uže zavičajne povijesti ustupao fotografije i razglednice. Tako je surađivao s Darkom Utovcem na knjizi Slivno, Nevenom Dominikovićem na knjizi Pojezerje, te s dr. Zdravkom Kapovićem s kojim je ostvario plodnu suradnju na monografiji 300 godina župe Opuzen, u kojoj je i recenzent. S poznatim hrvatskim fotografom Damirom Fabijanićem surađivao je na izdavanju monografije povodom 25 godina Maratona lađa. S Igorom Golešom je napisao pogovor za njegovu zadnju knjigu Dalmacija iz arhive jednog kolekcionara. To je rezultiralo s pet monografija Zaboravljene Dalmacije, kapitalnih djela koja su otrgnula zaboravu Dalmaciju kakva je nekada bila i koja se nalaze na svim kontinentima, zajedno s Talajićevim fotografijama.
- Nakon što sam primio prvo izdanje, koje je Goleš tiskao u samo 112 primjeraka, rekao sam mu da je podigao spomenik Dalmaciji u materijalu u kojem se spomenici inače ne podižu, u papiru”, rekao je Talajić. On i Goleš su, u zagrebačkoj Esplanadi, prilikom promocije knjige Luke Modrića, našem proslavljenom kapetanu uručili posebno izdanje Zaboravljene Dalmacije, rađeno u svega 25 primjeraka i obogaćeno ilustracijom Zvonimira Mihanovića, velikana hrvatskog slikarstva. Uz knjigu išla je i velika razglednica, rad zadarskog umjetnika Filipa Peraića (svjetski poznat po ilustracijama NBA zvijezde Jamesa Hardena), Dalmacije u budućnosti na kojoj se vidi spomenik Luke Modrića, sinjski alkari koji na letećem skybortu gađaju alku, kao i Neretva koja se kao tobogan ulijeva u Jadransko more i nosi mandarine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....