Općenito ‘hvatati‘ boju ne bi trebalo biti poželjno, okanite se maslinova ulja i kantariona, opasni su

Ljeto je, više vremena provodimo na otvorenom, na plaži nam je koža izloženija sunčevim zrakama. Što se događa s našom kožom ako se suncu izlažemo bez adekvatne zaštite pa pocrvenimo, pojasnio nam je dr.med. Hrvoje Brajčić, specijalist dermatologije i venerologije u Općoj bolnici Dubrovnik.

- Nakon pretjeranog izlaganju suncu bez adekvatne zaštite dolazi do upale, crvenila i boli uzrokovanih UZ zračenjem. Ako ste stvarno pretjerali onda se mogu razviti i mjehuri, a u pojedinih i vrućica. Kod dugotrajnog višegodišnjeg pretjeranog izlaganja suncu dolazi do nastanka različitih svijetlih i tamnih mrlja na koži, gubitka elastičnosti kože i stvaranja dubokih bora – kaže dubrovački dermatolog. Govoreći o posljedicama koje može prouzročiti suncem oštećena koža, kaže:

- Same opekline se mogu inficirati jer je uništena osnovna funkcije kože a to je zaštita od vanjskih utjecaja tipa bakterija, gljivica i tako dalje. Pojačano gubimo i tekućinu iz tijela, a svako izgaranje, pogotovo s mjehurima, značajno povećava pojavu tumora kože kao što je melanom.

Ako smo već ‘zaradili‘ opekline od sunca, što nam je činiti?

Općenito ‘hvatati‘ boju ne bi trebalo biti poželjno

Nikola Brboleza/Cropix

- Unositi dovoljno tekućine, pomoći sebi tuširanjem i hladnim oblozima te u slučaju nastanka mjehura dodatno pripaziti da ne dođe do infekcije kože. Mjehuri se mogu isprazniti sa sterilnom iglom, ali ne odstranjivati pokrov jer on sam i dalje štiti od ulaska bakterija. Mogu se koristiti različite kreme s primjerice glicerinom, ceramidima i hijaluronskom kiselinom koje pomažu očuvanju hidracije kože. Jogurt može pomoći ako nije oštećena barijera to jest nema mjehura. Voda kao takva dodatno isušuje kožu pa bi nakon tuširanja ili hladnih obloga trebalo obavezno nanijeti kremu – savjetuje dr. Brajčić.

Zanimalo nas je i koji zaštitni faktor koristiti prilikom izlaganja suncu te postoji li razlika u ovisnosti o boji puti:

- Kod nas je rijetko tko dovoljno taman da bi mu se preporučila krema sa SPF30, ali u pravilu ispod te vrijednosti ne bi trebalo ići. Većina populacije su kandidati za kreme sa zaštitnim faktorom SPF50 ili SPF50+. Za najmlađe postoje kreme namijenjene za njihovu kožu, ali odrasli ih često koriste misleći da su iz nekoga razloga ‘zdravije‘, dok su one samo prikladnije za dječju kožu koja nije ista kao koža odraslih. Izrazito je važno pravilno nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom, odnosno u adekvatnoj količini kako bi se dobila deklarirana zaštita. A to bi bilo dvije čajne žlice ili duljine dva prsta za kožu lica i vrata te dvije jušne žlice za ostatak tijela. Također bi kreme trebalo ponovno nanositi svaka dva sata i uvijek nakon što se oznojimo ili se smočimo – pojašnjava sugovornik.

Domaće maslinovo ulje nije dobro za sunčanje

Nikola Vilic/Cropix

Dr. Hrvoja Brajčića pitali smo i za mišljenje o korištenju svakojakih narodnih preparata za brže tamnjenje kože:

- Maslinovo ulje je opasno jer daje lažan osjećaj sigurnosti a k tome može čak i pojačati djelovanje UV zraka, dok su kantarion ili gospina trava posebno opasni jer mogu stvoriti oblik alergijske reakcije u kombinaciji sa suncem i posljedični ostanak hiperpigmentacije ili trajnih tamnih mrlja. Općenito ‘hvatati‘ boju ne bi trebalo biti poželjno – smatra dr. Brajčić.