Gotovo je – stiglo je pravo ljeto. Temperature od preko 30 stupnjeva, slab ili nikakav vjetar, pregrijava se polako i more, a tijelo kasni za svim tim naglim promjenama i da bi se priviknulo na novi, teži režim življenja, treba mu pomoći. Nemali broj ljudi posljednjih se dana žali na otekline u rukama, nogama i licu već od buđenja, pretjerano znojenje, slabost, vrtoglavicu, glavobolju i otežano disanje.
Iz Zavoda za javno zdravstvo ususret najavama velikih vrućina upozoravaju i savjetuju kako se zaštititi, što izbjegavati, a što svakako raditi kako biste reći ćemo malo dramatično ‘preživjeli‘ žegu. Ljeto k‘o ljeto, sigurno neće biti hladno, no s godinama tijelo se sve teže prilagođava promjenama ovog tipa pa je potrebno prilagoditi životni ritam.
Najprije ono standardno – izbjegavajte izlazak na direktno sunce od 10 do 18 sati, što je još jedna promjena uvedena u preporukama, jer smo dosad slušali kako je sigurno izaći na sunce već od 17 sati. No zapravo vam je svejedno u danima koji još neko vrijeme traju do iza 21 sat, sunce nemilosrdno prži sve do samog zalaska. Temperature će i dalje rasti u idućih nekoliko mjeseci, pa nije zgorega podsjetiti na sigurno ponašanje i provođenje ljeta, osobito za ljude s kroničnim bolestima.
Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika posebno onih s KOPB-om i astmom, i to ste već sigurno osjetili – disanje je otežano i hvata vas spazam bronhija te iritirajući kašalj.
Upozorenje stoji i za one koji imaju bolesti ili stanja krvožilnog sustava. Naime, krvne žile se na vrućini šire, a tlak pada, mijenja se i zgrušavanje krvi, pa ako dehidrirate, što na ovim temperaturama nije teško, može doći i do stvaranja tromba, a noge otiču jer tekućina zaostaje u donjim ekstremitetima. Posebnu pozornost i liječničku kontrolu zahtijevaju ljudi koji primjerice piju terapiju za snižavanje tlaka i diuretike – obavezno s liječnikom promijenite terapiju, kako se ne bi dogodila nesvjestica, usporavanje rada srca, slabost ili infarkt. Preporuča se ostanak u zatvorenome ili prirodnoj hladovini i izlazak na otvoreno tek iza 18 sati. Obavezno je hidriranje i tu ne treba pretjerivati, ali treba češće popiti po čašu vode, jer kad osjetite da ste žedni, već ste dehidrirali. A tu nastupaju drugi problemi: smanjuje se funkcija bubrega, nakupljaju se minerali iz urina, stvaraju se bubrežni kamenci. Zbog dehidracije počinju i grčevi u mišićima, može doći do nesvjestice, halucinacija pa i težih posljedica, poput poremećaja srčanog ritma.
Nemojte misliti da se toplinski udar događa nekome drugome. To je iznenadni kolaps organizma, nastaje kad vam se tijelo pregrije, a organizam se ne može rashladiti znojenjem. I tu na red dolaze savjeti naših baka koji su danas važniji nego ikad, ako ništa drugo zbog vlastite sigurnosti i činjenice da do svog liječnika ipak ne možete doći tek tako.
Naše su bake znale kako se rashladiti u vremenima prije klima uređaja, kad se za rashlađivanje oslanjalo na propuh, zamračivanje i neke sitne tips&tricks koji i danas zlata vrijede.
Osim ostajanja u zamračenom ili blaho rashlađenom prostoru u već rečene ure, da biste se rashladili, na pulsne točke stavite mokre obloge. Namočite i iscijedite krpu ili manji ručnik i stavite ga oko vrata i redovito rashlađujte u svježoj vodi. Iste obloge držite na zapešćima i nogama, stopala su prirodni termometar tijela i kad su ona dobre temperature, cijelo se tijelo rashlađuje. Možete i kišati noge u mlakoj vodi, tuširanje u mlakoj vodi također se preporuča svako toliko, a tuširanje hladnom ili ledenom vodom je zabranjeno jer to je još jedan šok za tijelo nakon čega slijedi pregrijavanje. Ako vam je dosta pijenja vode, svako toliko uzmite kockicu leda, nekad pomaže bolje nego voda. Izbjegavajte zaslađena pića, kofein i alkohol, pa čak i gaziranu vodu, držite se obične jer svi ti šećeri potpomažu dehidraciju, a isto vrijedi i za obroke, koji bi trebali biti češći, manji i što više tekući.
Juhe i smoothieji su odličan izbor, posebno ako ste zabrinuti da ste izgubili puno elektrolita. I da, u obzir apsolutno dolaze juhe iz kesice, već znate da ‘pijevac‘ često spašava život i mora ga imati svaka poštena kuća. Ohlađeno voće pun je pogodak, a bakine zlatne ruke su često po velikim vrućinama i u nedostatku tolike količine sladoleda, zaleđivale voće. Feta dinja ili pipuna, bobe grožđa, smokve, jagode, sve što je u ovo vrijeme raslo, znalo se čučati ili jesti zaleđeno. Konzumirali su ga baš poput sladoleda, ali bez težine koju sladoled i tolika količina šećera ostavlja u organizmu. Po visokim temperaturama tijelo i traži nešto lagano, hladno i tekuće, toga se i držite i život će vam biti lakši.
Noćni sati i velike vrućine nikako ne idu zajedno. Znamo da je bezveze reći ljudima nemojte spavati i živjeti non stop pod klimom kad vam je vruće, ali su naše bake znale da se kuća drži zatvorenom i zamračenom od jutra, gotovo čim izađe sunce pa sve do večeri, kako bi hladniji noćni zrak ostao u kući, a vrelina ne bi uspjela ući. Znale su također i da se, ako se pod ventilator stavi posuda s malo vode i leda, kao i mokri šugamani na strateška mjesta (prolazi iz prostorija koji najbolje ‘vuku‘ propuh, zrak postaje u hladniji, klima vam gotovo neće ni trebati ako ventilator još usmjerite u stopala. Posebno kod nas na krajnjem jugu ljeti su se izbjegavali i jastuci zbog akumuliranja temperature i vadili se ultratanki, obično od perja ili paperja koje izvrsno regulira temperaturu, tek toliko da niste bez kušina. Posteljina je uvijek bila od prirodnih, tankih materijala što je danas pronaći zaista lutrija, a persijane zatvorene s navučenim zavjesama koje zatamnjuju otvore izložene suncu.
Stari i provjereni savjeti su i da se na kupanje ide ili ranije ujutro, pa da ste do 10 sati u zatvorenome ili pak od 18 sati pa dalje, što osvježava bolje nego išta pred spavanje. Sve lijekove premjestite u hladnjak koji vam sad postaje najvažniji kućanski aparat. Opskrbite se magnezijem kojeg napretek ima u svježem voću i povrću, ali osigurajte se i nekom vrstom magnezija kao dodatkom jer tekućinu tijelo gubi brže nego inače, a s njom i minerale neophodne za normalno funkcioniranje. Ni slučajno ne izbjegavajte sol. nemojte pretjeriavti, ali nemojte je izbjegavati, imat ćete gadne simptome, gore i od grčeva kod gubitka magnezija i brže ćete dehidrirati.
I ono što nam je najteže izbjeći u dijelovima zemlje koji žive od turističke sezone – nastojte smanjiti fizički rad, ako ste izloženi suncu i vrućini tijekom dana, češće sjednite u hlad i odmorite uz hladnu vodu. Ako primijetite bilo kakve izraženije simptome od uobičajenih – iznimno jaku žeđ, grčeve u nogama ili trbuhu, vrtoglavicu, bolove u svim ekstremitetima, tjeskobu i višu temperaturu tijela, i ako ti simptomi nakon hladnih obloga, nadoknade tekućine, ležećeg položaja s povišenim nogama ne prođu kroz sat vremena, potražite liječničku pomoć, vrlo je moguće da imate toplinski udar. Sjetite se kako su naši stari provodili ljeta i uz nekoliko savjeta koje treba primijeniti na vrijeme, ljeto i kroničnim bolesnicima može biti mirnije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....