‘Trebao sam reagirati prije par godina, to mi je rekla i liječnica. Mogao sam izbjeći dijabetes‘

‘Volio sam večere s ekipom, dobro kuham i u mene doma je uvijek bilo veselo. Pilo se, jelo se, sve dok nisam dobio dijabetes‘, ‘ispovijeda‘ se naš sugovornik, Dubrovčanin, koji je u pedesetim godinama obolio od bolesti koja je jedna od vodećih u Europi, a Hrvatska se nalazi u samom vrhu po negativnim trendovima.

Neslavna ‘top ljestvica‘

Hrvatska je na ‘top ljestvici‘ postotka oboljelih u Europi na visokom drugom mjestu, a prva po smrtnosti od šećerne bolesti. U 2024. godini registrirano je 396.000 osoba oboljelih od dijabetesa. Procjenjuje se da stvarni broj premašuje 500.000 jer jako veliki broj oboljelih uopće ne zna da ima dijabetes.

Broj oboljelih drastično se povećao u odnosu na 2000. godinu kada je bilo oko 174 tisuće registriranih. Danas je dijabetes treći vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. 

Inače, postoji više vrsta dijabetesa - dijabetes tipa 1 je autoimuna reakcija i uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin, što dovodi do potpunog nedostatka inzulina. Obično se javlja u djetinjstvu ili mlađoj dobi i zahtijeva doživotnu terapiju inzulinom.

Dijabetes tipa 2 je najčešći oblik, u kojem tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili stanice postaju otporne na njega. Povezan je s genetikom, pretilošću i životnim stilom, a često se sporo razvija. Postoji i gestacijski dijabetes, u kojem se povišena razina šećera u krvi prvi put dijagnosticira tijekom trudnoće. Obično nestaje nakon poroda, ali povećava rizik od kasnijeg razvoja dijabetesa tipa 2.

- Danas mi je krivo što nisam reagirao dok sam bio u preddijabetesu, kad sam vjerojatno mogao riješiti svoj problem bez lijekova. A bilo je nekoliko znakova upozorenja, koje nisam uzimao zaozbiljno. Imao sam 30 kila viška, neobjašnjive mučnine i stalno sam bio iscrpljen. Pripisao sam simptome svom lošem načinu života, nekretanju, pušenju i preobilnim obrocima. Kad je liječnica konačno vidjela moj nalaz krvi, dijabetes je već bio uznapredovao – kaže Dubrovčanin, koji boluje od dijabetesa tipa 2.

Preddijabetes je stanje povišene razine glukoze u krvi, kada rezultati mjerenja šećera u krvi natašte iznose od 5.6 do 6.9 mmol/L. To znači da su vam vrijednosti povišene, ali su niže od onih kad bolujete o dijabetesa tipa 2. Tijelo vam tada signalizira da je ‘zadnji momenat‘ za reakciju i promjenu načina života. No, naš sugovornik tu priliku nije iskoristio. 

Za liječenje dijabetesa tipa 2 dobio je lijek, danas toliko traženi Ozempic. Bilo je to u vrijeme kad još nije bio toliko ‘popularan‘ jer izaziva mršavljenje.

- Otkad koristim Ozempic, smršavio sam preko 30 kila, ali najviše zato što se pridržavam pravilne prehrane. Potpuno sam izbacio brašno i cukar, ali i alkohol. Više ne kuham ni večere pa se i društvo razišlo – govori sa sjetnim osmijehom.

‘Promijenio sam se‘

- Živim sasvim drugim načinom života pa mi se i društvo promijenilo. Smogao sam snage da se mijenjam iz temelja jer je to u borbi s ovom bolešću, ali i s drugim bolestima, ključno. Svaki dan hodam, prijeđem barem 4 do 5 kilometara pješke, idem na izlete. Večere su mi skromne, a prehrana temeljena uglavnom na povrću i piletini. Redovito mjerim šećer u krvi i osjećam se puno bolje. Pratim jednu stranicu na facebooku koja okuplja dijabetičare i ondje pronalazim nadahnuće za razne recepte koje isprobavam. Lakše je kad nađeš istomišljenike, pomognemo jedni drugima savjetima – ističe.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je od 8.000 do 10.000 osoba sa šećernom bolesti. Procjenjuje se da čak 40 posto osoba s dijabetesom nema postavljenu dijagnozu, pa je stvaran broj oboljelih u županiji vjerojatno puno veći od službenog.

U našoj županiji šećerna bolest je među vodećim uzrocima smrti, s udjelom od oko 9,4 posto u ukupnoj smrtnosti, što je iznad državnog prosjeka te znak za alarm mnogima koji ignoriraju simptome ili se ne obaziru na svoj nezdrav način života.  

Šećerna bolest postala je globalna epidemija. Potvrđuju to i stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na kojima stoji da broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su prije nekoliko desetljeća bile nezamislive. Glavni razlog tome je negativna promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

‘Trebao sam i ranije reagirati‘

Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna.

Od ukupno 3,4 milijuna ljudi koji su u 2024. godini umrli zbog šećerne bolesti ili njenih komplikacija, gotovo 40 posto umrlih bilo je u radno najaktivnijoj dobi, od 20 do 59 godina. Četiri od deset odraslih osoba nemaju postavljenu dijagnozu bolesti te se ne liječe. Rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje ključno je za sprječavanje komplikacija, poboljšanje kvalitete života i smanjenje troškova liječenja.

- Trebao sam reagirati prije par godina, to mi je rekla i liječnica. Mogao sam ne dobiti dijabetes. Bio sam neodgovoran i sad ću vjerojatno doživotno piti lijekove – rekao je ovaj Dubrovčanin, te upozorio druge da se ne igraju sa zdravljem.