Postoji li Vijeće za prevenciju kriminaliteta samo pro forma ili nešto radi? Obzirom na to tko su članovi, usudili bismo se reći, morali bi. Jer su tu načelnik policije, odjela za kriminalitet, odjela za prevenciju, razni gradski pročelnici, predstavnici Zavoda za javno zdravstvo, Državnog inspektorata, Općinskog suda...svi oni kojima je to, bar u jednom dijelu, primarni posao. Da previše ne nabrajamo sva sila stručnih lica obučenih upravo za prevenciju, oni koji bi trebali nastojati da poput cigareta, alkohola i kockanja, i droga ne postane društveno prihvatljiva. Sjednica Gradskog vijeća i izjava gradonačelnika kako se u Dubrovniku kokain, amfetamini, raznorazni opijati i ‘tabletice‘ troše na kamione, a ne na grame digla je javnost na zadnje noge. Je li stvarno, kako je naveo gradonačelnik, potrošnja droge u Dubrovniku toliko narasla da se koristi gdje se stigne ili su te tvrdnje onako provizorno izbačene nije više ni bitno. Franković je to iznio sa stopostotnim uvjerenjem - droge je u Dubrovniku više nego ikad. Tražili smo argument za takve izjave.
-Moji podaci se temelje na komunikaciji s građanima koji svjedoče takvim nemilim događajima. Preuzeo sam odgovornost istaknuti navedeno u javnom prostoru kao opći društveni problem, a sve ostalo nije na meni."- zaključuje Franković.
Je li to stvarno tako pitali smo i Policijsku upravu Dubrovačko-neretvansku koja ima konkretne podatke o primjerice zapljenama, konzumentima, dilerima, vrstama droga najčešćima u nas i količinama. A i zato jer se čini da je Franković ovime nagazio, osim pojedince, i policiju i Vijeće za prevenciju kriminaliteta. Zatražili smo potvrdu tvrdnji je li droge sad znatno više nego primjerice lani ili pet godina.
-Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je u posljednjih 5 godina, odnosno od 2020. godine do danas, podnijela 477 kaznenih prijava zbog neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. U istom razdoblju zbog konzumacije droge prekršajno je prijavljeno gotovo 4 tisuće osoba, konkretno njih 3.994.
U promatranom petogodišnjem razdoblju u ukupno 4.297 zapljena realiziranih kroz uličnu redukciju droga i u sklopu operativnih akcija, od kojih je dio poprimio i međunarodni karakter, zaplijenjeno je gotovo 315 kg marihuane, 256 kg heroina, 756 kg kokaina, gotovo 22 kg amfetamina, preko 93 tisuće komada lijekova koje se nalaze na popisu droga i čak 1.660 komada stabljika marihuane.
Držimo važnim istaknuti kako je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska u navedenom razdoblju dobila dva prestižna godišnja priznanja Ministarstva unutarnjih poslova na temelju aktivnosti u sklopu brojnih operativnih akcija koje su rezultirale zapljenom većih količina droga, uhićenjem i kazneno-pravnim procesiranjem osoba koje su se bavile krijumčarenjem i preprodajom droga.
Prema službenim i javno objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske broj osoba po prvi put liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je u posljednjih pet godina gotovo podjednak, te ih je tako 2020. g. evidentirano 204, 2021.g. - 208, 2022. g. - 222. 2023. g. - 205 i 2024. g. - 213 iz čega ne proizlaze značajna odstupanja koja bi ukazivala na trendove rasta broja ovisnika na području ove Županije, dapače njihov je broj u posljednje dvije godine u padu.
Osim brojnih represivnih aktivnosti, ova Policijska uprava provodi i brojne sustavne preventivne aktivnosti usmjerene na učenike osnovnih i srednjih škola kojima policija svake godine, kontinuirano posljednjih 13 godina, održava predavanja na temu prevencije ovisnosti. Samo u posljednjih pet godina predavanjima je obuhvaćeno oko 8 000 učenika i 800 roditelja.
Isto tako, Postaja prometne policije Dubrovnik je u sklopu svojih preventivnih aktivnosti u promatranom petogodišnjem razdoblju kroz razne javne tribine i preventivne projekte educirala preko 5 tisuća djece, mladih i građana kako o sigurnosti u prometu, tako i o prevenciji zlouporabe droge i alkohola koji su nerijetko uzročnici prometnih nesreća.
Na kraju želimo naglasiti da je prema najnovijem istraživanju turističke agencije Riviera Travel, Dubrovnik zauzeo prvo mjesto na ljestvici najsigurnijih gradova Europe. Grad je ocjenjivan na temelju niske razine kriminala i minimalnog porasta njegove učestalosti u posljednjih pet godina, a dobio je impresivnu sigurnosnu ocjenu od 44,1 — najnižu među svim promatranim destinacijama.
Sve navedeno je potkrijepljeno službenim podacima ne samo policije već i drugih relevantnih institucija i držimo da je kao takvo dokaz uspješnosti policije u suzbijanju ove vrste kriminaliteta, i kontroli koju policija ima nad kriminalitetom droga." - demantiraju Frankovića podacima s kojima raspolažu.
Nedavno je Dubrovački obradio temu kupuju li roditelji testove na drogu u apotekama i testiraju li svoju djecu i taj je podatak dosta čudan, ako ćemo vjerovati onim kamionima s početka priče. Tek 109 testova kupljeno je u 2024. godini u dubrovačkim ljekarnama, što bi s jedne strane značilo da ne vlada baš velika zabrinutost. Naši su sugovornici pak svi redom htjeli ostati anonimni (podaci poznati uredništvu) i svi ponavljaju kako danas ‘mažu svi, od mladih do starih‘, ali i da je toga bilo uvijek, te da je, ako ćemo govoriti baš o kokainu, on na dubrovačkom području iz ‘pedesete ruke, loše kvalitete i visoke cijene‘. To bi možda potvrdilo onu tezu izrečenu s govornice Gradskog vijeća, da ga troše bogati i oni kojima je dosadno pa su obijesni.
Neki od dubrovačkih muzičara koji su svirali i živjeli po nekima u najluđe doba, ono u sedamdesetima i osamdesetima, kažu kako je toga oduvijek bilo, ali da su tad na cijeni kod brojnih glazbenika bile droge neke druge vrste, više nalik onima iz šezdesetih i sedamdesetih. Za razliku od tad, čuti boje i vidjeti glazbu danas ne zanima nikoga, ubrzao se život pa je i droga izbora najčešće ‘dizalica‘.
-Putovali smo i svirali svugdje u cijeloj bivšoj državi, određene droge vrtjele su se među određenim bendovima, ali ne baš previše. Bilo je neko zatišje u tim osamdesetima, znalo se tko se čime drogira i mogao si ih nabrojiti na prste jedne ruke u svojoj okolini. Tek krajem tog desetljeća i početkom devedesetih raširila se konzumacija recimo heroina, to sam nažalost vidio u svojoj okolini, nekoliko dobro poznatih ljudi zavilo je obitelj u crno, a sebe pokopalo. A sad slabije izlazim, pa ne mogu sa sigurnošću reći, ali primijetim ako je neki koncert ili zabava da se češće zabavljaju oko wc-a nego na podiju - kaže ovaj muzičar. Drugi pak, kao bivši DJ, glazbenik koji je nekad živio i radio i kod nas i vani, kaže:
-Ljudi kreću nevino, iz radoznalosti, eksperimentiraju da bi bili prihvaćeni kao ‘cool’ osoba u određenim krugovima, misleći da su dovoljno jaki da prestanu kad god hoće, a kad se ‘navuku’ nađu se u noćnoj mori koja im pojede novčanik, isprazni bankovni račun, uništi zdravlje, samopouzdanje, dostojanstvo i sve odnose koje su gradili godinama - izgube vrijeme na prazne priče koje ne vode nikuda, dok ih obitelj bespomoćno gleda kako tonu. Ovisnost ne bira već samo uzima sve što može. Svatko od nas treba odlučiti za sebe što treba uraditi sa svojim životom, ali se ne smije zaboraviti da je na kraju priče ilegalna droga zlo. Da ne spominjem DJ-janje i klubove, jer ovo ipak nije striktno vezano za nightlife. Ljudi peglaju kartice i u dnevnim boravcima." - navodi ovaj glazbenik.
Nekadašnji voditelj kluba odavno je izašao iz te branše i prebacio se na restorane, kaže kako je nekoliko puta klince izbacivao iz wc-a svog kluba, ali da je toga bilo znatno manje.
-Tu i tamo bih u provjeri cijelog kluba znao naći neke balavce kako crtaju u wc-u pa bi ih izbacivači iznijeli vani, ali vidio sam, da. Tad sam odlučio da završavam s noćnim klubovima. Ma to je pošast, a svi glume da se samo rekreativno zabavljaju vikendom, a što mi se čini najgore sve više stariji ljudi konzumiraju droge, ne znam u čemu je stvar." - tvrdi naš sugovornik koji je uvjeren da je droga, kao i konzumenti, u svim slojevima društva te da nije više ‘rezervirana‘ samo za tipove poput Keitha Richardsa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....