Postignut je određeni napredak u pregovorima između Irana i SAD-a, no iz Washingtona i Teherana stižu oprečne informacije o tome što je točno dogovoreno i koliko su obje strane doista blizu konačnog sporazuma. Američki izvori za The New York Times tvrde da je Iran pristao predati svoje zalihe visoko obogaćenog uranija, dok visoki iranski izvor za Reuters kaže da Teheran nije prihvatio takav uvjet. Štoviše, tvrdi da nuklearno pitanje uopće nije bilo tema razgovora.
"Nuklearno pitanje rješavat će se u pregovorima o konačnom sporazumu i zato nije dio trenutačnog dogovora. Nije postignut nikakav sporazum o izvozu iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija iz zemlje", rekao je izvor.
No, što onda točno uključuje dogovor? Prema informacijama Baraka Ravida, novinara Axiosa koji je imao uvid u nacrt sporazuma, obje bi strane potpisale memorandum o razumijevanju na 60 dana, uz mogućnost produljenja uz obostrani pristanak. Tijekom tog razdoblja SAD i saveznici ne bi napadali Iran i njegove saveznike, kao ni obrnuto. Hormuški tjesnac ostao bi otvoren bez naknada za prolaz, a Iran bi uklonio mine postavljene u tjesnacu kako bi brodovima omogućio slobodnu plovidbu. Zauzvrat bi SAD ukinuo blokadu iranskih luka i odobrio određena izuzeća od sankcija kako bi Iranu omogućio nesmetan izvoz nafte, donsi Jutarnji list
Nacrt memoranduma navodno uključuje i iransku obvezu da neće težiti razvoju nuklearnog oružja te da će pregovarati o obustavi programa obogaćivanja uranija i uklanjanju postojećih zaliha visoko obogaćenog uranija. Američki izvori za Axios tvrde da je Iran preko posrednika SAD-u dao verbalna jamstva o opsegu ustupaka na koje je spreman pristati kada je riječ o obustavi obogaćivanja uranija i odricanju od dijela nuklearnog materijala.
Američke snage raspoređene posljednjih mjeseci ostale bi u regiji tijekom 60-dnevnog razdoblja i povukle bi se tek ako bude postignut konačni sporazum. Zamrznuta iranska imovina u inozemstvu, vrijedna više milijardi dolara, također bi bila odmrznuta, ali tek nakon što Teheran pristane na konačni nuklearni sporazum.
Prema dostupnim informacijama, memorandum uključuje i čvrsta jamstva da će Izrael obustaviti napade na Hezbolah u Libanonu. No reakcije iz izraelskih medija sugeriraju da se Tel Aviv s time ne slaže. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je tijekom subotnjeg telefonskog razgovora s Donaldom Trumpom, izrazio zabrinutost zbog takvog uvjeta, rekao je jedan izraelski dužnosnik.
Izraelski izvor upoznat sa situacijom rekao je za The Telegraph da Izrael "nema nimalo povjerenja u Iran ni u ovaj dogovor".
Trump je pokušao umiriti Netanyahua poručivši da se ne radi o jednostranom primirju te da će Izraelu biti dopušteno napasti Hezbolah ako se ta skupina pokuša ponovno naoružati ili izvede nove napade. Takva formulacija Izraelu ostavlja širok prostor za tumačenje Hezbolahovih namjera.
U subotu je Trump izjavio da je na pragu "uglavnom dogovorenog" sporazuma kojim bi se okončao sukob s Iranom i ponovno otvorio Hormuški tjesnac. "Trenutačno se raspravlja o završnim aspektima i detaljima sporazuma, a oni će uskoro biti objavljeni", rekao je Trump. Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da postoji mogućnost "dobrih vijesti" tijekom sljedećih nekoliko sati, ali da "konačni napredak" još nije postignut.
Ismail Bagaj, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, potvrdio je da Teheran radi na finaliziranju memoranduma o razumijevanju od 14 točaka, ali nije želio potvrditi uključuje li on i pitanje Hormuškog tjesnaca.
Poluslužbena iranska novinska agencija bliska režimu Fars objavila je u nedjelju da sporazum o kojem se pregovora ostavlja kontrolu nad tjesnacem u rukama Teherana, ocijenivši Trumpove tvrdnje o "ponovnom otvaranju" plovnog puta "u neskladu sa stvarnošću". Novinska agencija Tasnim također je otkrila navodni iranski uvjet: ako američke sankcije ne budu potpuno ukinute u roku od 30 dana, neće biti nikakvih promjena u režimu plovidbe kroz tjesnac.
Ako memorandum bude potpisan, glavno pitanje idućih tjedana i mjeseci gotovo će sigurno biti iranski nuklearni program. Prema podacima Međunarodne agencija za atomsku energiju, Iran raspolaže s oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto. Pregovori će se usredotočiti na sudbinu tih zaliha i budućnost iranskog programa obogaćivanja uranija. SAD navodno inzistira na 20-godišnjem moratoriju dok Iran predlaže znatno kraće razdoblje ograničenja. Američki dužnosnici nadaju se da će Teheran privoljeti na konačni sporazum obećanjem o oslobađanju milijardi dolara zamrznute iranske imovine, koja bi bila usmjerena u fond za gospodarsku obnovu zemlje.
Trump je u subotu razgovarao s čelnicima Saudijske Arabije, Katara, UAE, Jordana, Egipta, Pakistana i Turske, koji su ga pozvali da ne obnavlja napade i pristane na produljenje primirja.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je znakove napretka u pregovorima između SAD-a i Irana. "Pozdravljam napredak prema sporazumu između SAD-a i Irana. Potreban nam je dogovor koji će doista deeskalirati sukob, ponovno otvoriti Hormuški tjesnac i jamčiti potpunu slobodu plovidbe. Iranu se ne smije dopustiti razvoj nuklearnog oružja", poručila je na X-u.
Britanski premijer Keir Starmer također je pozdravio "napredak prema sporazumu" o okončanju sukoba s Iranom. "Surađivat ćemo s međunarodnim partnerima kako bismo iskoristili ovaj trenutak i postigli dugoročno diplomatsko rješenje", objavio je na X-u.
U državama Perzijskog zaljeva vijesti o napretku pregovora dočekane su s olakšanjem, ali i oprezom. "Mnogo smo puta tijekom ovog sukoba čuli Donalda Trumpa kako govori što bi želio postići, no stvarnost na terenu često izgleda drukčije. Osjeća se određeno olakšanje jer se ponovno govori o diplomaciji, ali sporazum se i dalje čini prilično dalekim", izvijestila je iz Dubaija dopisnica Sky Newsa Sally Lockwood.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....