Crna Gora uvela vize za pet zemalja: idući tjedan Plenković u Bruxellesu o šest poglavlja koje susjedi trebaju zatvoriti

Crna Gora od nedjelje je uvela vize za državljane Rusije, Bjelorusije, Kine, Turske i Saudijske Arabije, kako bi svoju viznu politiku uskladila s pravilima Europske unije i ispunila jednu od obveza u pristupnim pregovorima.

Odluka crnogorske vlade, donesena u srpnju, počela se primjenjivati 1. studenoga.

Novi režim predviđa iznimke za osobe s određenim važećim europskim vizama ili dozvolama boravka.

Rusija i Bjelorusija odlučile su uzvratiti recipročnim mjerama. Crnogorskim državljanima vize za ulazak u Rusiju bit će potrebne od 30. prosinca, dok je Bjelorusija istu obvezu uvela od 1. studenoga, potvrdilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Crnogorska vlada pokrenula je i postupak otkazivanja sporazuma o bezviznom režimu s Rusijom, Bjelorusijom i Turskom. Za Tursku zasad nije službeno potvrđen datum mogućeg uvođenja recipročnih mjera.

Kina je zadržala bezvizni režim za crnogorske državljane do 31. prosinca 2026. godine, dok je za putovanje u Saudijsku Arabiju viza bila potrebna i ranije.

Državljani pet zemalja koji su do kraja listopada zakonito ušli u Crnu Goru mogu nastaviti boravak prema dosadašnjim pravilima, dok će za nove ulaske morati pribaviti vizu, osim u zakonom predviđenim slučajevima.

Zahtjevi za crnogorske vize podnose se u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili ovlaštenim viznim centrima izvan Crne Gore.

Usklađivanje vizne politike s Europskom unijom jedan je od uvjeta za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 24, koje obuhvaća pravdu, slobodu i sigurnost.

Crnogorska vlada navodi da je novim pravilima ispunila jednu od završnih obveza iz tog poglavlja.

Crna Gora pregovara o članstvu u EU-u od 2012. godine. Dosad je privremeno zatvorila 21 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a cilj crnogorskih vlasti je završiti pregovore do kraja 2026. i postati članicom Unije 2028. godine.

Plenković u Bruxellesu o proširenju EU

Sljedeći tjedan Europska komisija će predstaviti godišnji paket izvješća o napretku zemalja koje žele pristupiti EU-u te godišnje izvješće o azilu i migracijama, premijer Andrej Plenković sudjeluje na konferenciji o proširenju u organizacji Euronewsa.

U utorak se u Bruxellesu održava skup o proširenju i budućnosti EU-a. Među govornicima su hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa te čelnici nekoliko zemalja kandidatkinja.  

Svake jeseni Europska komisija objavljuje tzv. paket proširenja koji sadrži opću političku procjenu, poruke, preporuke i smjernice o smjeru cijelog procesa integracija te pojedinačna izvješća o napretku za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje - šest zemalja zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Tursku.

Za četiri najnaprednije zemlje u procesu proširenja Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju Komisija će objaviti planove s okvirnim vremenskim rokovima za daljnje korake na njihovu putu prema EU-u.

Najdalje u pregovorima otišla je Crna Gora koja ima sva poglavlja otvorena, a 21 je zatvoreno. Preostalo je zatvoriti još 12 poglavlja, a ambicija je Podgorice, koju podržava i Europska komisija, da ih zatvori do kraja ove godine.

Komisija bi ovaj tjedan trebala poslati Vijeću EU-a nacrte zajedničkih pozicija za svih 12 poglavlja u kojima će preporučiti njihovo zatvaranje. Međutim, s tim se moraju složiti sve države članice.

Hrvatska je sredinom prošlog mjeseca uputila državama članicama EU-a i uredima predsjednice Komisije i predsjednika Europskog vijeća dokument u kojem iscrpno objašnjava svoje stajalište prema procesu pristupanja Crne Gore.

U dokumentu je pobrojano osam od ranije dobro poznatih zahtjeva koje bi Podgorica trebala ispuniti za zeleno svjetlo Zagreba.

Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva su povezana s poglavljem 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

U međuvremenu, Crna Gora je ispunila dva od osam zahtjeva - promjenu imena bazena u Kotoru i zakonsko rješenje za spomen-ploču u nekadašnjem logoru Morinj.

Premijer Andrej Plenković nazvao je to “korakom u dobrom smjeru”. Plenković je nedavno boravio u Crnoj Gori na samitu Berlinskog procesa te razgovarao s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. Tada je rekao da je postignut “veliki iskorak” i po pitanju obeštećenja hrvatskih državljana u crnogorskim logorima, što je također jedan od osam zahtjeva.

Hrvatska ističe da tu nije riječ o bilateralnim, već vrijednosnim pitanjima koji se tiču ključnih europskih vrijednosti i pregovaračkih poglavlja.

Uostalom, za zatvaranje poglavlja 23, Pravosuđe i temeljna prava, jedan od uvjeta s kojim su se složile sve države članice odnosi se na osiguranje vjerodostojnih i kontinuiranih rezultata u učinkovitom istraživanju, kaznenom progonu i suđenju u predmetima ratnih zločina – uključujući predmete na visokoj razini – u skladu s međunarodnim pravom i standardima, uz punu suradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove, te da osigura pristup pravdi i reparacije za žrtve.

Poglavlje 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, odnosi se i na dobrosusjedske odnose.

Kao uvjet za zatvaranje s kojim su se složile sve članice kaže se da Crna Gora treba uložiti napore kako bi se pronašlo uzajamno prihvatljiva, konačna rješenja za sva otvorena bilateralna i regionalna pitanja, uključujući o graničnim pitanjima sa svim susjednim državama.