Novi skok cijena nafte
Ekskluzivno Financial Times: ‘Trump signalizira invaziju na otok Harg‘
Planira upad specijalaca i izvlačenje uranija
U Libanonu ubijen pripadnik UN‑ove mirovne misije
Pomorci u Perzijskom zaljevu traže pomoć
Američka vojska ispod Bijele kuće gradi golemi kompleks
U Libanonu ranjeno šest izraelskih vojnika
Izrael ponovno napao Bejrut
Španjolska zatvorila zračni prostor za sve zrakoplove povezane s ratom
---------------------------------------------------------------------------------------------------
Iranci opovrgnuli Trumpa: ‘Zahtjevi su nerazumni i nerealni‘
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je da američki popis od 15 zahtjeva za zaustavljanje sukoba sadrži ‘uglavnom pretjerane, nerealne i nerazumne uvjete‘, čime je opovrgnuo ranije tvrdnje Donalda Trumpa da je Iran prihvatio većinu tih zahtjeva.
Baqaei je naglasio i da trenutačno nema izravnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država te da se poruke iz Washingtona prenose isključivo preko posrednika.
- Dosad nismo imali nikakve izravne pregovore sa SAD-om, rekao je na konferenciji za novinare, prema državnoj agenciji IRNA.
Dodao je i da Iran nije sudjelovao u nedavnim sastancima koje je organizirao Pakistan s regionalnim državama, istaknuvši da se radi o okviru koji Teheran nije prihvatio.
Pakistan je, podsjetimo, tijekom vikenda poručio da je spreman ugostiti i posredovati u razgovorima između SAD-a i Irana u narednim danima, nakon sastanka ministara vanjskih poslova više zemalja u Islamabadu.
Iranski zastupnik: ‘Novi sustav prolaska kroz tjesnac bit će brzo odobren‘
Iranski zastupnik Alaeddin Boroujerdi izjavio je da će novi parlamentarni plan vezan uz Hormuški tjesnac biti ‘odobren što je prije moguće‘.
Prema predloženom novom sustavu, nijedno plovilo ne bi moglo prolaziti kroz tjesnac bez dopuštenja Irana.
Boroujerdi je dodao i da Teheran razmatra uvođenje tranzitnih naknada za prolazak.
- S obzirom na to da održavanje sigurnosti i pružanje usluga brodovima koji prolaze kroz tjesnac imaju svoju cijenu, potrebno je uspostaviti okvir za naplatu tranzitnih pristojbi, poručio je.
Španjolska zatvorila zračni prostor za sve zrakoplove povezane s ratom u Iranu
Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za zrakoplove povezane s ratom u Iranu.
Odluka uključuje i zabranu korištenja vojnih baza Rota i Morón, u kojima su stacionirane američke snage. Taj potez ranije je izazvao napetosti između španjolskog vodstva i Donalda Trumpa.
Kako navode mediji, zabrana se odnosi i na prelete, što znači da zrakoplovi povezani s ratom, primjerice američki vojni letovi iz Velike Britanije ili Francuske, više ne mogu koristiti španjolski zračni prostor.
Ova odluka prisiljava američke vojne zrakoplove da zaobilaze Španjolsku na putu prema Bliskom istoku.
- To je dio ranije donesene odluke španjolske vlade da ne sudjeluje niti doprinosi ratu koji je pokrenut jednostrano i protivno međunarodnom pravu, izjavio je ministar gospodarstva Carlos Cuerpo za radio Cadena Ser.
Španjolski premijer Pedro Sánchez jedan je od najglasnijih kritičara američkih i izraelskih napada na Iran, koje je nazvao nepromišljenima i nezakonitima.
Trump je, s druge strane, zaprijetio prekidom trgovinskih odnosa s Madridom zbog zabrane korištenja španjolskih baza.
Pogođena zračna baza u Iraku
U jutrošnjem iranskom raketnom napadu u ranim jutarnjim satima pogođena je zračna baza u Iraku, tvrdi iračko ministarstvo obrane. Navedeno je da je meta bila zračna baza Mohamad Alaa, koja se nalazi pored međunarodne zračne luke u Bagdadu.
Zrakoplov je uništen, ali nitko nije ozlijeđen, dodalo je ministarstvo.
Izrael ponovno napao Bejrut
Izraelska vojska tvrdi da je započela napade na infrastrukturu Hezbolaha u Bejrutu. Snimke od jutros prikazuju dim koji se diže iz južnih predgrađa libanonske prijestolnice.
IDF tvrdi da ciljaju ‘terorističku infrastrukturu‘ skupine koju podržava Iran, dok libanonski mediji potvrđuju novi val izraelskih napada na južni Bejrut.
Ranjeno šest izraelskih vojnika, 20 posto stanovništva Libanona raseljeno
Izraelska vojska objavila je da je šest njezinih vojnika ozlijeđeno u odvojenim incidentima u Libanonu. Dvojica su teško ranjena nakon što je na njih ispaljena protuoklopna raketa na jugu zemlje, dok su trojica vojnika ozlijeđena, od kojih jedan teže, nakon pada drona u njihovoj blizini. Još jedan vojnik ozlijeđen je u, kako navodi vojska, ‘operativnoj nesreći‘. Svi su prevezeni u bolnicu.
Novi izraelski napad na Libanon uslijedio je nakon što je proiranski Hezbolah raketirao sjever Izraela, što je bio odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe i gotovo svakodnevne izraelske napade.
Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, u izraelskim napadima dosad je poginulo više od 1000 ljudi. Izrael je također najavio da želi preuzeti kontrolu nad velikim dijelom juga Libanona u sklopu kopnene ofenzive protiv Hezbollaha.
Istodobno, humanitarna situacija u zemlji naglo se pogoršava. Prema podacima UNICEF-a, u samo tri tjedna raseljeno je oko 20 posto stanovništva Libanona, a svakodnevno oko 19.000 djece bježi iz svojih domova.
- Velik izazov je doći do djece, osobito na jugu Libanona, upozorio je predstavnik UNICEF-a Marcoluigi Corsi, ističući da su mnoge zajednice odsječene zbog razaranja infrastrukture.
Izraelski napadi uništili su više mostova preko rijeke Litani, kao i ključnu infrastrukturu poput bolnica, vodovodnih sustava i sanitarnih objekata, zbog čega je u nekim dijelovima zemlje prekinut pristup pitkoj vodi.
Humanitarne organizacije pokušavaju osigurati osnovnu pomoć, uključujući cijepljenje, medicinsku skrb i privremene obrazovne programe za djecu koja su više puta raseljavana i traumatizirana.
Izraelska vojska suspendirala bataljun nakon napada na novinare CNN-a
Izraelska vojska suspendirala je cijeli pričuvni bataljun nakon što su vojnici napali novinare američke televizije CNN na okupiranoj Zapadnoj obali.
Pričuvni bataljun, koji čine stotine pričuvnika koji su služili u ultraortodoksnom bataljunu Netzah Yehuda, bit će odmah povučen sa Zapadne obale i premješten na obuku do daljnjega.
- Bataljun će proći proces usmjeren na jačanje profesionalnih i etičkih temelja, priopćila je vojska u ponedjeljak na Telegramu.
CNN-ov tim dokumentirao je posljedice napada izraelskih doseljenika i uspostavljanje ilegalne ispostave kada su ih, prema riječima novinara, napali i pritvorili vojnici.
Dopisnik Jeremy Diamond napisao je na platformi X da su vojnici napali fotoreportera i zadržali novinarski tim.
Udruga stranih novinara (FPA) objavila je da su se novinari jasno identificirali, ali su vojnici više puta pokušali spriječiti snimanje.
Jedan vojnik navodno je CNN-ovog novinara primio za vrat, bacio na tlo i oštetio mu kameru. FPA je incident opisao kao izravan napad na slobodu tiska.
Izraelska vojska otvorila je istragu o incidentu. Suspenzija cijelog bataljuna namijenjena je odvraćanju drugih vojnika od sličnog ponašanja, navodi izraelski novinski portal ynet.
Vojnici iz jedinice navodno su izrazili šok zbog onoga što su nazvali kolektivnom kaznom. Takav bataljun obično se sastoji od nekoliko stotina vojnika.
Izrael je 1967. godine zauzeo Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem. Tamo sada živi oko 700.000 izraelskih doseljenika, uz tri milijuna Palestinaca. Palestinci tvrde da je taj teritorij njihova država, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.
Od početka rata u Gazi prije više od dvije godine, nasilje ekstremističkih doseljenika nad Palestincima znatno se povećalo. Izraelske sigurnosne snage više su puta suočene s optužbama da nisu odlučno djelovale protiv takvih incidenata ili su čak stale na stranu agresivnih doseljenika.
Ispod plesne dvorane u Bijeloj kući radi se golemi kompleks
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da američka vojska planira izgraditi golemi kompleks ispod nove plesne dvorane koju gradi u Bijeloj kući.
- Vojska gradi ogroman kompleks ispod plesne dvorane... Plesna dvorana je u odnosu na ono što se gradi ispod - šupa, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One.
Pomorci u Perzijskom zaljevu traže pomoć u jeku rata s Iranom
Telefonske linije za pomoć pomorcima preplavljene su porukama posada zapelih u Perzijskom zaljevu zbog rata na Bliskom istoku, koje očajnički traže repatrijaciju, odštetu i obnovu zaliha na brodu, piše France Presse, prenosi Jutarnji list.
"Pišem vam kako bih vas hitno obavijestio da se naš brod trenutačno suočava s kritičnom situacijom u pogledu zaliha i zdravstvenog stanja člana posade", stoji u e-mailu koji je pomorac 24. ožujka poslao timu za podršku Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).
U poruci upućenoj službi za pomoć dodaje se: "Potrebna je hitna dostava hrane, pitke vode i osnovnih potrepština za posadu."
ITF navodi da je primio više od tisuću e-mailova i poruka od pomoraca zapelih oko Hormuškog tjesnaca i šire u regiji otkako je rat protiv Irana eskalirao.
Rat je počeo 28. veljače američko-izraelskim napadima na Iran, koji je uzvratio napadima na Izrael i infrastrukturu zemalja u Zaljevu.
Bombardiranje
Neki su tražili pojašnjenje svojih prava tijekom plovidbe ratnom zonom, dok su drugi slali videozapise bombardiranja u neposrednoj blizini svojih brodova, tražeći pomoć federacije da napuste plovilo, prema dokumentima ITF-a u koje je AFP imao uvid.
"Situacija je izvanredna, vlada velika panika", rekao je za AFP Mohamed Arašedi, mrežni koordinator ITF-a za arapski svijet i Iran, zadužen za obradu zahtjeva pomoraca u regiji, opisujući stanje kao "uistinu šokantno".
"Primam pozive pomoraca u dva, tri sata ujutro. Zovu me čim dobiju pristup internetu", rekao je Arašedi u srijedu telefonski iz Španjolske. "Jedan me pomorac nazvao u panici govoreći: ‘Ovdje nas bombardiraju. Ne želimo umrijeti. Molim vas, gospodine, pomozite nam. Izvucite nas odavde‘."
Prema podacima UN-ove agencije za pomorstvo (IMO), oko 20.000 pomoraca trenutačno je zapelo u Zaljevu, a najmanje osam pomoraca ili lučkih radnika poginulo je u incidentima u regiji od 28. veljače. Sva je korespondencija podijeljena s AFP-om uz uvjet anonimnosti jer linija za pomoć jamči povjerljivost.
Prava u ratnoj zoni
Međunarodni pregovarački forum (IBF), globalno tijelo za radne odnose u pomorstvu, proglasio je to područje ratnom zonom. To pomorcima obično daje iznimna prava, uključujući repatrijaciju o trošku tvrtke i dvostruku plaću za one koji rade na brodovima obuhvaćenim IBF ugovorima — što je oko 15.000 plovila diljem svijeta.
Unatoč tome, mnogi pomorci — osobito na brodovima bez takvih ugovora — prijavljuju poteškoće s povratkom kući. U e-mailu poslanom ITF-u 18. ožujka, jedan pomorac navodi da operater broda ignorira zahtjeve posade za odlaskom, tvrdeći da nema letova iz Iraka i odbijajući alternativne rute.
"Prisiljavaju nas da nastavimo radnje s teretom i pretovare s broda na brod čak i kada izrazimo zabrinutost za sigurnost u području koje nalikuje ratnoj zoni. Drže nas u položaju bez opcija", stoji u e-mailu.
Međunarodna mreža za dobrobit i pomoć pomorcima (ISWAN), još jedna organizacija s linijom za pomoć, priopćila je u srijedu da je od početka rata zabilježila "porast poziva i poruka od 15 do 20 posto", pri čemu se trećina odnosi na probleme s repatrijacijom.
16 dolara dnevno
Drugi veliki razlog za nezadovoljstvo pomoraca su plaće. "Oko 50 posto e-mailova koje primamo tiče se plaća", rekao je Lucian Craciun, član ITF-ova tima u Londonu. Dodao je da mnogi pomorci odlučuju ostati na brodu unatoč opasnim uvjetima jer si ne mogu priuštiti odlazak.
U jednom e-mailu pomorac pita hoće li mu dnevnica porasti sa 16 na 32 dolara zbog boravka u ratnoj zoni. ITF ističe da tako niske plaće ukazuju na to da brodovlasnici nemaju radne ugovore koji osiguravaju pristojna primanja.
Pomorci bez takvih ugovora posebno su ugroženi jer njihovi ugovori često ne pokrivaju rad u ratnim zonama, a vlasnici obično ne odgovaraju na upite organizacija poput ITF-a. U takvim slučajevima ITF se obraća državama zastave ili lučkim vlastima države u kojoj se brod nalazi. Arašedi je napomenuo da su mnogi takvi slučajevi u Zaljevu i dalje neriješeni.
U Libanonu ubijen pripadnik UN‑ove mirovne misije
Mirovna misija Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) priopćila je u ponedjeljak da je jedan njezin pripadnik poginuo u eksploziji projektila na položaju u južnom Libanonu u nedjelju.
Drugi je pripadnik teško ranjen, stoji u priopćenju objavljenom rano u ponedjeljak.
"Ne znamo podrijetlo projektila. Pokrenuli smo istragu kako bismo ustanovili sve činjenice", dodaju iz UNIFIL‑a.
Eksplozija se dogodila na UNIFIL‑ovu položaju u blizini sela Adchit al-Qusayr na jugu Libanona, nedaleko od granice s Izraelom. Na tom se području izraelska vojska već gotovo mjesec dana bori s Hezbolahom.
UN‑ova misija proteklih se godina nekoliko puta našla na nišanu obiju strana, podsjeća Reuters.
Početkom ožujka oružane snage Gane objavile su da je sjedište ganskog mirovnog bataljuna Ujedinjenih naroda u Libanonu pogođeno raketnim napadima u kojima su teško ozlijeđena dva vojnika.
Izraelska vojska naknadno je priznala da su projektili ispaljeni iz njezina tenka toga dana pogodili UN‑ov položaj u južnom Libanonu, ozrijedivši ganske pripadnike mirovne misije.
Prema navodima izraelske vojske, njezini su pripadnici odgovarali na protutenkovski projektil Hezbolaha, koji je ozlijedio dva izraelska vojnika.
"Još jednom pozivamo sve dionike da ispunjavaju svoje obveze prema međunarodnom pravu i da u svakom trenutku osiguravaju sigurnost i zaštitu UN‑ova osoblja i imovine, uključujući suzdržavanje od akcija koje bi mogle u opasnost dovesti pripadnike mirovne misije", objavio je UNIFIL.
Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku kad je Hezbolah ispalio rakete na Izrael 2. ožujka, iskazujući solidarnost s Teheranom, dva dana nakon što su Izrael i SAD napali Iran. Napad Hezbolaha bio je okidač za novu izraelsku ofenzivu protiv te skupine, napominje Reuters.
Hrvatski pripadnik mirovne misije evakuiran je iz Libanona 12. ožujka u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula SR Njemačka, izvijestili su tada iz Ministarstva obrane.
Trump: ‘Iran je pristao na većinu od 15 zahtjeva‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju kako je Iran pristao na “većinu” od 15 zahtjeva koje su Sjedinjene Države, posredstvom Pakistana, uputile s ciljem okončanja rata.
Upitan je li Teheran odgovorio na te točke, Trump je novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One rekao: “Na većinu točaka. A zašto i ne bi?”
“Uglavnom se slažu s našim planom. Tražili smo 15 stvari, a vjerojatno ćemo dodati još nekoliko zahtjeva”, nastavio je.
Predsjednik je također ustvrdio kako je Iran Sjedinjenim Državama ustupio naftu koja će, kako kaže, biti isporučena već sutra – “kao dokaz da su ozbiljni”.
“Da pokažu koliko su ozbiljni, dali su nam sve te tankere. Prije četiri dana spomenuo sam ‘poklon’ – rekao sam da sam ga dobio, ali nisam bio siguran mogu li otkriti o čemu se radi. Riječ je o osam plus dva, ukupno deset golemih pošiljki nafte. A danas su nam dali još jedan ‘poklon’ – 20 brodskih pošiljki nafte koje kreću prema nama već sutra”, rekao je Trump.
“Imamo vrlo dobre sastanke, i izravne i neizravne, i mislim da dolazimo do niza vrlo važnih točaka”, zaključio je.
Trump: ‘Promijenili smo režim u Iranu‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju da je tijekom rata u Iranu već došlo do – kako kaže – “promjene režima”.
“Ako bolje pogledate, režim se već promijenio. Onaj prvi je desetkovan, uništen – svi su mrtvi”, rekao je pred novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One.
“Režim koji je uslijedio nakon toga uglavnom je mrtav, a ovaj treći čine ljudi koje nitko od nas prije nije susreo. To je potpuno nova skupina. Dakle, ja bih to nazvao promjenom režima i, iskreno – pokazali su se vrlo razumnima”, dodao je Trump, prenosi Jutarnji list.
Hezbolah tvrdi da je napao izraelske baze i vojnike
Libanonski Hezbolah objavio je da je izveo više napada na izraelske vojne ciljeve na sjeveru Izraela i na izraelske snage u južnom Libanonu.
Kako navode: dva raketna napada na izraelske vojnike u području Khanouqa kod mjesta Al-Aadaissah na jugu Libanona u 8:20 i 8:15, raketni napadi na izraelske vojnike i vozila u Al Malikiyi i u Kiryat Shmoni u 6:40 i 6:30, raketni napad na izraelske vojnike u naselju Avivim u 6:00, raketni napad na sustav proturaketne obrane Mishmar al-Karmel južno od Haife u 4:30.
Navodi Hezbolaha zasad nisu neovisno potvrđeni.
Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost vojne operacije kojom bi SAD iz Irana izvukao gotovo 450 kilograma obogaćenog uranija, navode američki dužnosnici, piše Wall Street Journal. Riječ je o složenoj i rizičnoj misiji koja bi američke snage vjerojatno zadržala unutar Irana danima ili čak dulje.
Trump još nije donio konačnu odluku, kažu dužnosnici, dodajući da razmatra rizik za američke vojnike. Ipak, prema njihovim riječima, načelno je otvoren za tu opciju jer bi mogla pomoći u ostvarenju njegova ključnog cilja – sprječavanja Irana da razvije nuklearno oružje.
Washington pritišće Iran da preda materijal
Predsjednik je, prema izvorima upoznatima s njegovim razmišljanjima, savjetnicima dao uputu da dodatno pritisnu Iran da pristane predati nuklearni materijal kao uvjet za završetak rata. Trump je u razgovorima s političkim saveznicima jasno poručio da Iranu ne smije biti dopušteno zadržati taj materijal, a razmatra i mogućnost da ga SAD preuzme silom ako Teheran na to ne pristane u pregovorima, piše Wall Street Journal.
Pakistan, Turska i Egipat djeluju kao posrednici između SAD-a i Irana, no izravni pregovori o okončanju rata još nisu započeli.
"Zadaća Pentagona je pripremiti opcije kako bi vrhovni zapovjednik imao maksimalan izbor. To ne znači da je predsjednik donio odluku", poručila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Pentagon nije komentirao, a glasnogovornik američkog Središnjeg zapovjedništva također je odbio komentirati.
Trump je u nedjelju navečer rekao novinarima da Iran mora ispuniti američke zahtjeve ili "neće imati državu". Govoreći o uraniju, rekao je: "Dat će nam nuklearnu prašinu."
"Želim uzeti naftu"
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u intervjuu za Financial Times (FT) objavljenom sinoć da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte, prenose Reuters i BBC.
"Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: ‘Zašto to radite?‘. Ali to su glupi ljudi", rekao je američki predsjednik za FT.
Taj bi potez mogao značiti zauzimanje Harga, signalizirao je Trump. "Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija", kazao je Trump u intervjuu, istaknuvši da bi zauzimanje značilo i dugoročniji ostanak američkih snaga na otoku, prenosi BBC. Na pitanje o iranskim obrambenim snagama na otoku, američki predsjednik izjavio je da misli da "nemaju nikakvu obranu".
"Mogli bismo ga (Harg) zauzeti vrlo lako", kazao je Trump. Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je još 3.500 američkih vojnika pristiglo na Bliski istok dok rastu strahovanja da bi daljnja eskalacija mogla američke snage izložiti iranskim napadima.
Trump je dodao da neizravni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih "izaslanika" dobro napreduju, ali odbio je komentirati je li skoro primirje moguće.
Prije dva tjedna napali Harg iz zraka
"Dogovor bi mogao biti postignuti prilično brzo", rekao je američki predsjednik u intervjuu, prema izvješću BBC-a. Već sredinom ožujka američke snage izvele su veliki ciljani napad na Harg, pogodivši preko 90 iranskih vojnih meta, izvijestilo je tada Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM).
Novi skok cijena nafte
Cijene nafte porasle su u nedjelju nakon što je Teheran uputio oštro upozorenje koje se odnosi na moguću američku kopnenu invaziju.
Brent, globalna referentna nafta, skočila je za 2,47 posto na 107,92 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla za 2,94 posto, dosegnuvši 102,57 dolara.
Kako piše CNN, rat je izazvao najveći poremećaj u opskrbi naftom u modernoj povijesti, ponajprije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca – ključne arterije kroz koju prolazi oko 20 posto svjetskih naftnih tokova. Istodobno, napadi na naftna i plinska postrojenja dodatno su pogurali cijene energenata prema gore.
Na tržištima kapitala također je zavladala nervoza. Terminski ugovori na američke burzovne indekse pali su u nedjelju – Dow Jones futures oslabio je za 0,53 posto, odnosno 241 bod, S&P 500 za 0,46 posto, a Nasdaq za 0,48 posto. Od početka rata, prije pet tjedana, cijena brenta porasla je za više od 50 posto.
Azijske burze oštro pale na početku tjedna
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, a cijene nafte porasle, jer je kriza na Bliskom istoku ušla u peti tjedan, a pritom prijeti rizik od daljnje eskalacije rata SAD-a i Izraela protiv Irana.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7.00 sati u minusu 1,2 posto.
Pritom su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Indiji, Južnoj Koreji i Japanu pale između 0,7 i 3,2 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Azijski se ulagači povlače iz rizičnijih investicija jer nisu sigurni kako će se dalje razvijati kriza na Bliskom istoku.
S jedne strane, u Pakistanu se priprema “teren” za razgovore između SAD-a i Irana o okončanju rata, koji je ušao u peti tjedan, dok s druge strane predsjednik SAD-a Donald Trump poručuje da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....