Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak da brod "Jadran" nije jedina imovina koju Hrvatska traži od Crne Gore te da službeni Zagreb ima dokumentaciju koja dokazuje da je riječ o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara.
Grlić Radman je sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Pržnom te zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem i europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos položio vijence kod spomen-ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru Morinj.
Na sastanku Berlinskog procesa ministar Grlić Radman istaknuo je važnost regionalne suradnje, gospodarske integracije, energetske sigurnosti i provedbe reformi na putu država Zapadnog Balkana prema Europskoj uniji. Naglasio je da su dobrosusjedski odnosi, pomirba, vladavina prava te poštovanje pravomoćnih presuda važan dio vjerodostojnog europskog puta regije, donosi jutarnji.hr.
U Morinju je ministar poručio kako svim žrtvama dugujemo trajni pijetet, ali i odlučnost da njegujemo kulturu sjećanja utemeljenu na istini o onome što se dogodilo, jasnoj osudi zločina i poštovanju svih žrtava. Naglasio je važnost spomen-ploče u Morinju i njezina teksta, koji jasno svjedoče o stradanjima zatočenika, istaknuvši da su priznanje činjenica i suočavanje s prošlošću nužni. Dodao je da Hrvatska raspolaže podacima o nestaloj imovini, uključujući vojne brodove, podmornice i vojnu bolnicu.
“Nestalo je dosta plovila pod okriljem noći, recimo jedna podmornica našla je put preko jedne države u jednu drugu državu, vojna bolnica i tako dalje. Mi imamo to sve zapisano i radi se o imovini vrijednoj više od 2,7 milijardi dolara", kazao je Grlić Radman.
On je upozorio da glorifikacija ratnih zločinaca nije u skladu s europskim vrijednostima, aludirajući na nedavni slučaj izražavanja sućuti obitelji Ratka Mladića koju je uputio predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić.
„Glorifikacija ratnih zločinaca nespojiva je s europskim vrijednostima. Ratko Mladić je započeo svoj krvavi put u Hrvatskoj, sjetite se Škabrnje, Knina, napada na Šibenik. To nije pomirenje, to je nešto što ne pridonosi stabilnosti regije", poručio je Grlić Radman.
On je rekao da je nesporno da Hrvatska podržava Crnu Goru u europskim integracijama, ali da ima osjećaj da se pojedina poglavlja zatvaraju prebrzo.
“Pazite, ne mogu se poglavlja samo tako zatvarati zato što... postoje nekakvi geopolitički razlozi. Tu se mora precizno vidjeti o čemu se radi. A i kod 14. poglavlja treba utvrditi prave razloge, dakle ući u suštinu, u supstancu. Nije stvar u tome da se poglavlje zatvori, nego ga treba dobro proučiti. To je naša preporuka i drugima”, rekao je Grlić Radman, dodajući kako ima osjećaj da se ta poglavlja nekako prebrzo zatvaraju.
Na pitanje hoće li i status hrvatske zajednice u Crnoj Gori utjecati na to da Hrvatska blokira europski put Crne Gore, Grlić Radman odgovorio je da nema blokiranja, već samo potrebe da se ispune suštinska pitanja vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.
"Ja vam mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopće ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo", kazao je Grlić Radman.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....