Nasljeđivanje mirovine: evo koji su zakonski uvjeti i što članovi obitelji trebaju napraviti

Mnogi građani rijetko razmišljaju o tome što se događa s njihovim mirovinskim pravima i štednjom u slučaju smrti iako mogućnost nasljeđivanja ovisi o tome iz kojeg se mirovinskog stupa sredstva ostvaruju te o nizu zakonskih uvjeta, donisi T-portal.

Mirovinska prava iz prvog stupa ne nasljeđuju se kao novac na računu, već kroz institut obiteljske mirovine. Na nju mogu imati pravo članovi obitelji preminulog osiguranika ili umirovljenika, pod uvjetima propisanima zakonom. Od početka 2023. godine korisnicima se u tom slučaju omogućuje zadržavanje vlastite mirovine uz dodatak dijela obiteljske mirovine pa uz svoju mogu primati i dodatnih 27 posto mirovine preminulog supružnika. Uvjeti za korištenje ovog modela uključuju navršenih 65 godina života i činjenicu da ukupna svota mirovina iz obveznog osiguranja ne prelazi propisani cenzus.

Kada članovi obitelji ostvare pravo na obiteljsku mirovinu, u obzir se uzima i štednja koju je preminuli osiguranik imao u drugom stupu. Ako je osiguranik bio stariji od 55 godina i najmanje deset godina član fonda, članovi obitelji mogu pri ostvarivanju prava birati između kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa ili prijenosa sredstava iz drugog u prvi stup, ovisno o tome koja je opcija financijski povoljnija. Ako je osiguranik preminuo prije nego što je ispunio navedene uvjete, sredstva iz drugog stupa prenose se u državni proračun, a obiteljska mirovina određuje se kao da je bio osiguran isključivo u sustavu generacijske solidarnosti.

Druga je situacija kada članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu. Tada ukupna kapitalizirana sredstva iz drugog stupa ulaze u ostavinu i nasljeđuju se prema Zakonu o nasljeđivanju. Za ostvarivanje tog prava potrebno je da u rješenju o nasljeđivanju bude navedeno kako iza preminulog postoje sredstva u drugom mirovinskom stupu. Nasljednici potom dokumentaciju dostavljaju REGOS-u, koji pokreće postupak isplate. Važno je naglasiti da se ovo pravo može ostvariti samo ako osiguranik prije smrti nije počeo primati mirovinu iz drugog stupa. Kada osiguranik počne primati mirovinu iz drugog stupa, jednokratno nasljeđivanje preostale štednje više nije moguće. Međutim, određeni modeli isplate ipak omogućuju nastavak isplate članovima obitelji ili nasljednicima, donosi T-portal

Osiguranici koji ostvaruju kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa mogu birati između četiri modela i to pojedinačne doživotne mirovine, zajedničke doživotne mirovine, pojedinačne doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem i zajedničke doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem, no  najveći broj građana bira pojedinačnu doživotnu mirovinu jer donosi najveći mjesečni iznos. iako taj model ne omogućuje nasljeđivanje. Za razliku od prvog i drugog stupa, treći stup temelji se na dobrovoljnim uplatama, prinosima fonda i državnim poticajnim sredstvima. Građani mogu početi koristiti svoju štednju već od 55. godine života, neovisno o uvjetima za redovnu starosnu mirovinu. U slučaju smrti člana fonda, ukupna kapitalizirana sredstva na njegovu računu ulaze u ostavinu i nasljeđuju ih zakonski nasljednici temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju.