Hrvatski premijer Andrej Plenković u Dubrovniku je u nastavku dvodenvng summita Inicijative triju mora komentirao razgovor sa Jakovom Milatovićem, predsjednikom Crne Gore s kojom Hrvatska ima otvorena pitanja oko odšteta dubrovačkim logorašima, morske granice na Prevlaci pa do imovine iz sukcesije bivše države. Podsjetimo tu je i za Hrvatsku, posebno za Dubrovnik i sporno imenovanje bazena u Kotoru koji je dobio ime nekadašnjeg vaterpoliste ali i čuvara u logoru Morinju, Zorana Džimije Gopčevića. - Imamo niz otvorenih pitanja. Zadužili smo Grlića Radmina da se održe razgovori i što Crna Gora treba napraviti da se približi završetku svojih pristupnih pregovora, tu je čitav set tema i pitanja. To smo mu vrlo jasno rekli- poručio je predjednik hrvatske Vlade.
Podsjetimo, Jakov Milatović pozvao je jučer iz Dubrovnika vlade Crne Gore i Hrvatske da intenziviraju dijalog o otvorenim pitanjima, a političare da spuste loptu i rade na dobrosusjedskim odnosima. Sastanak s premijrom Plenkovićem na marginama summita Inicijative triju mora održan ocijenio je važnim posebno u završnoj fazi europskih integracija Crne Gore. Crna Gora i Hrvatska imaju narušene odnose od sredine 2024. Godine, a neposredan povod bilo je usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, koju je predložio čelnik prosrpske desnice i predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, donosi Jutarnji list
Milatović: Hrvatskoj je u interesu da Crna Gora postane članica EU
- Želim napraviti sve što je do mene i Crne Gore da se to prijateljstvo u narednom periodu dodatno i ojača. Svakako želim još jednom poslati poruku da mislim kako je i u nacionalnom interesu Hrvatske da Crna Gora što prije postane punopravna članica i da se na taj način dodatno pojačaju stabilnost i prosperitet cjelokupne naše regijeIzuzetno je važno održavati dijalog između Hrvatske i Crne Gore na najvišem nivou. Jučer sam imao sastanak s premijerom Plenkovićem. Mislim da je sastanak bio jako dobar, konstruktivan. Ja sam stavio fokus na tome da između Hrvatske i Crne Gore postoji puno više otvorene suradnje nego otvorenih pitanja.Hrvatska je u dosadašnjem periodu bila jedna od onih zemalja koje su najviše zapravo podržavale punopravno članstvo Crne Gore u EU. Znate da je Crna Gora sada u završnoj fazi u tom procesu i zaista očekujemo da Hrvatska do kraja ostane veliki podržavatelj našeg članstva. Razgovarali smo o otvorenim pitanjima. Ja sam pozvao obje vlade, i našu i hrvatsku, da se intenzivira razgovor na političkom nivou, da se dođe do određenih rješenja. Poslao sam također poruku svim političkim akterima i u Crnoj Gori i u Republici Hrvatskoj da se spusti lopta i da se zaista fokus stavi na dobrosusjedstvo i na ovoj otvorenoj suradnji, da o tome razgovaramo, a da u dobroj vjeri i namjeri rješavamo otvorena pitanja koja imamo. Mislim da je premijer Plenković u potpunosti suglasan s tim pristupom- kazao je za N1 među ostalim crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Južna intekonekcija važna za odnose Hrvatske i SAD-a
Rezultate summita premijer Andrej Plenković ocijenio je vrlo uspješnima, a komentirajući jučerašnje potpisivanje sporazuma o Južnoj intekonekciji, odnosno povezivanju plinovoda između Hrvatske i BiH naglasio jekako je taj projekt od velikog značaja u odnosima Hrvatske i SAD-a. Analizirajući prostor za gospodarski rast na istoku Europe, naglasio je da su institucije i suradnja već uspostavljene, no ključno je da države pošalju jasan signal o želji za snažnom infrastrukturom kakva postoji na zapadu, uz imperativ energetske neovisnosti, donosi N1
- To je izgradnja plinovoda od Dugopolja do Zagvozda pa prema Imotskom i BiH. Time diversificiramo opskrbu plinom u BiH i stvaramo preduvjete za plinifikaciju Federacije BiH, teritorija na kojem žive Hrvati. Riječ je o projektu od strateškog značenja za BiH, uz snažnu potporu američke administracije i investitora, rekao je premijer za Hrvatski radio
- Želimo i energestku neovisnost. Hrvatska je zemlja koja ima nuklearku, nedaleko od glavnog grada u Krškom. Stručnjaci smatraju da se njen životni vijek može produžiti do 2063. U komunikaciji sa Slovenijom rekli smo da smo otvoreni za nove investicije te za opciju izgradnju Krškog 2.- poručio je Plenković podsjetivši kako je Inicijativa triju mora pokrenuta na nivou predsjednika država.- Milanović se sam izuzeo iz ove Inicijative, a mi smo tu ušli kao Vlada da bismo sačuvali obraz i angažman Hrvatske. Ja sam jedini koji je tu bio premijer, svi ostali su predsjednici. Trebamo se fokusirati na tri tipa financiranja projekata. Prvi je nasloniti se na izvore europskog proračuna. Treba osigurati konkurentnost. Drugi način je daljnji angažman međunarodnih financijskih institucija- istaknuo je te se osvrnuo na projekt Pantheon za koji je jučer u Dubrovniku potpisan sporazum o suradnji između hrvatskih i američkih investitora.
O Pantheonu
- Među ozbiljnim investitorima puno smo više prepoznati nego prije. S projektom smo upoznati i trebaju se stvoriti preduvjeti i ako se to dogodi, naravno da će biti pozitivan. Hoće li to imati sigurnosne garancije? Moguće, netko tko misli pohraniti podatke u takvom centru, sigurno se neće praviti da toga nema. To nama nije loše, kako god da okrenete. Zadovoljniji smo da je odabrana Hrvatska nego neka druga destinacija- poručio je hrvatski premijer.
Na početku drugog dana summita Inicitive triju mora na panelu čelnika Inicijtive koejg prati 1500 predstavnika poslovnih delegacija ,hrvarski premijer istaknuo je kako je njvažnije postignuće stavljanje naglaska na srednju i istočnu Europu naglasivši kako je cilj dostići zapadni dio Europe po pitanju infrastrukture i povezivosti. Pri tom je istaknuo kako je velika prilika za zemlje članice Inicjative zajednički nastup i pregovori o novom financijskom proračunu EU.
embed_photo}7596783{/embed_photo}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....