Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara te zemlje u utorak su po hitnom postupku odobrili prijedlog sporazuma s Hrvatskom o plinovodu Južna interkonekcija kako bi on mogao biti potpisan na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku.
Taj je dokument, uz izvješće o pregovorima koje su vodila izaslanstva Hrvatske i BiH, usvojen na izvanrednim telefonskim sjednicama državnog vrha i Vijeća ministara.
Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije na pravcu Zagvozd –Posušje s pravcima Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar te odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu kao i prema Čapljini.
Dodatnim pravac plinovoda unutar BiH predviđen je između Kladnja i Tuzle.
Sporazum, uz ostalo, predviđa projektiranje, pripremu, izvođenje radova, izdavanje suglasnosti i dozvola te inspekcijski nadzor sukladno propisima dvije države. Svaka ugovorna strana osigurava financiranje i izgradnju svog dijela plinovoda dok će pitanja zajedničkih ulaganja biti uređena posebnim ugovorom između investitora.
Bosanskohercegovačka strana obvezala se prije početka radova s hrvatskom stranom zaključiti posebni sporazum o minimalnom zakupu transportnog kapaciteta po godinama.
Plinovod bi u Hrvatskoj trebao izgraditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy koja slovi za blisku administraciji Donalda Trumpa.
AAFS Infrastructure and Energy trebala bi osigurati financijsku konstrukciju za realizaciju projekta, a zauzvrat bi dobila koncesiju na eksploataciju u razdoblju od najmanje 30 godina.
To je regulirano i izmjenama zakona o Južnoj interkokeciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.
Izgradnjom ovog plinovoda BiH bi dobila pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku i tako se oslobodila sadašnje potpune ovisnosti o plinu iz Rusije.
Mediji u BiH u utorak podsjećaju kako je zanimljivo to što su u toj državi u rekordno kratkom vremenu uspjeli završiti važan i kompliciran postupak, tim prije što BiH godinama ne može ispuniti niti najjednostavnije obveze na putu ka EU.
"Očevidno je da je brzina uklanjanja zapreka za Južnu interkonekciju motivirana pritiskom američke administracije koja je prvo ukinula sankcije dužnosnicima Republike Srpske, vjerojatno kako ne bi došlo do blokada na razini BiH od predstavnika iz RS, a onda dovela bošnjačke i hrvatske predstavnike za stol kako bi se uklonile zapreke za realizaciju projekta", piše "Dnevni avaz". List zaključuje kako Trumpova administracija nema strpljenja za političke igre u BiH pa su "presjekli i nacrtali" kako riješiti problem uz otvaranje puta američkom koncesionaru kad se već bošnjački i hrvatski političari nisu mogli sami dogovoriti o domaćoj tvrtki koja bi gradila plinovod.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....