Tihi otrov koji pijemo i jedemo skriva se svuda oko nas! Stručnjaci upozoravaju: ‘Njegove posljedice tek dolaze‘

Plastika više nije samo okolišni problem – postala je pitanje ljudskog zdravlja i sigurnosti generacija koje dolaze. Dok znanstvenici potvrđuju da se mikroplastika nalazi u našoj krvi, plućima, pa čak i u mozgu, prirodne katastrofe dodatno otkrivaju razmjere onečišćenja koje čovječanstvo ostavlja za sobom, piše Slobodna Dalmacija.

Stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sigurnost hrane Biljana Borzan upozorila je da plastika nije tek otpad koji guši prirodu, već prijetnja koja se već nalazi u ljudskim organizmima.

-Mikroplastika je pronađena u majčinom mlijeku i posteljici. To znači da prelazi generacije i pogađa i one koji još nisu rođeni. Posebno zabrinjava što je mikroplastika otkrivena u gotovo 40 posto uzoraka majčinog mlijeka te u formulama za dojenčad. To je podatak koji bi trebao zabrinuti svakoga od nas, istaknula je Borzan.

Biljana Borzan

Ranko Suvar/Cropix

Plastika u hrani i vodi

Samo jedna boca vode može sadržavati stotine tisuća čestica plastike. Hrana poput pakiranog mesa, voća i povrća dodatno je kontaminirana svakim otvaranjem ambalaže. Znanstvena istraživanja povezuju mikroplastiku s povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove, ugroženom plodnošću, razvojem dijabetesa i moždanog udara.

-Naša djeca su prva generacija koja je izložena mikroplastici od začeća do smrti. Plastika je postala tihi otrov našeg svakodnevnog života”, upozorila je Borzan, najavivši da će na njezinu inicijativu Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provesti najopsežnije istraživanje do sada o utjecaju mikroplastike na ljudsko zdravlje.

Problem plastike, međutim, ne staje na ljudskom organizmu. Statistike pokazuju da svake godine čak 14 milijuna tona plastike završi u rijekama, jezerima, morima i oceanima, čime je mikroplastika postala jedan od najvećih ekoloških zagađivača današnjice.

Najnoviji primjer velikog zagađenja plastikom dolazi iz Bosne i Hercegovine gdje je nakon razornih prirodnih katastrofa na sjevernu Hercegovine, korito rijeke Neretve bilo zatrpano otpadom, ponajviše plastikom. Prema procjenama Elektroprivrede BiH, Neretvom je plutalo 50 tisuća kubičnih metara smeća.

Neretva najzagađenija rijeka

Ekolozi podsjećaju da je Neretva već ranije uvrštena na popis 1000 najzagađenijih rijeka na svijetu. Uz plastiku prijetnju predstavljaju i pesticidi te gnojiva. Uz to, problematična su i odlagališta otpada u Čapljini i Mostaru, smješteni tik uz Neretvu, iz kojega otpad pri svakoj većoj vodi završi u rijeci.

Europska komisija još je ranije postavila cilj da do 2030. godine sva plastična ambalaža bude pogodna za recikliranje. No, ekološki incidenti pokazuju da se problem ne može riješiti samo recikliranjem – već i sprječavanjem nastanka otpada, modernizacijom infrastrukture i snažnijim međunarodnim nadzorom.

Generacije su pile vodu iz olovnih cijevi, gradile kuće od azbesta i pušile u avionima. Sve je to tada izgledalo bezopasno dok nismo vidjeli strašne posljedice. Mikroplastika je naš današnji primjer, a još uvijek imamo priliku to promijeniti, zaključila je Borzan.