Uskoro uživo: Kanada, Britanija, Norveška,Ukrajina... Von der Leyen danas ekskluzivno predlaže savez bez presedana. Plan je radikalan

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložit će u srijedu u Europskom parlamentu radikalnu promjenu europske sigurnosne arhitekture i načina na koji Europa surađuje unutar zapadnog savezništva predvođenog NATO-om, proizlazi iz nacrta njezina godišnjeg govora o stanju Europske unije u koji je ekskluzivni uvid imao Euractiv.

Prema prijedlogu, čelnici država Europske unije, zajedno s Ukrajinom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Norveškom, Kanadom i drugim partnerima, trebali bi se sastajati u novom formatu kako bi zajednički koordinirali odgovor na sve ozbiljnije sigurnosne prijetnje.

„To je sada još hitnije s obzirom na prirodu i razmjere rizika s kojima smo suočeni. Zbog toga ćemo predstaviti svoje ideje o tome kako Europsko vijeće sigurnosti pretvoriti u stvarnost“, stoji u nacrtu govora.

Mehanizam po uzoru na NATO-ov članak 4.

Von der Leyen predložit će i stvaranje novog europskog „sigurnosnog protokola“, zamišljenog po uzoru na članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora. Prema tom modelu, pojedina članica EU-a mogla bi aktivirati mehanizam kojim bi se na konzultacije pozvale sve ostale članice, donosi Jutarnji list

Članak 4. NATO-a omogućuje članicama Saveza da zatraže konzultacije kada smatraju da su ugroženi njihov teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost.

„Jačamo našu suradnju s NATO-om. Ali naša doktrina, institucije i način donošenja odluka nisu držali korak s novom stvarnošću“, trebala bi poručiti von der Leyen.

Ideja o stvaranju Europskog vijeća sigurnosti nije potpuno nova. Ranije se pojavljivala kao francusko-njemačka inicijativa, ali je ponovno dobila na važnosti nakon početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu. Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius u više je navrata pozivao na osnivanje takvog tijela.

Potencijalni konkurent NATO-u?

Euractiv ocjenjuje da bi novo tijelo moglo postati potencijalni konkurent NATO-u, a zasad nije jasno kako bi na takvu ideju gledali glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i američki predsjednik Donald Trump.

Plan bi u svakom slučaju predstavljao znatan odmak od poruka koje je von der Leyen iznijela u svom govoru o stanju Unije 2025. godine.

Istodobno, prijedlog dolazi u trenutku kada europske države sve intenzivnije raspravljaju o tome koliko se kontinent može oslanjati na postojeću sigurnosnu arhitekturu te koliko vlastitih kapaciteta mora izgraditi.

Kanada kao jedan od ključnih partnera Europe

U nazočnosti kanadskog premijera Marka Carneyja, von der Leyen trebala bi Kanadu predstaviti kao jednog od ključnih europskih partnera te predložiti stvaranje „Saveza za budućnost“, kojim bi se dodatno produbila suradnja dviju strana.

Komisija želi odnose s Kanadom približiti najvišoj mogućoj razini suradnje, ali bez punopravnog članstva u Europskoj uniji. Takvo članstvo Komisija smatra pravno nemogućim zbog geografskog položaja Kanade.

„Želimo odnose s Kanadom podići na najvišu moguću razinu“, stoji u nacrtu govora.

Poseban naglasak trebao bi biti stavljen na jačanje suradnje sa zemljama sličnih stajališta, poput Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva, u području sigurnosti umjetne inteligencije.

Tri prijelomne točke za Europu

Sigurnost, međutim, neće biti jedina velika tema govora. Predsjednica Komisije namjerava se usredotočiti na tri područja koja smatra prijelomnima za budućnost Europe: klimatske promjene, umjetnu inteligenciju i industrijsku konkurentnost.

Očekuje se da će vodeće predstavnike tehnološke industrije pozvati na razgovor o brzini razvoja umjetne inteligencije.

Von der Leyen također bi trebala službeno najaviti da će Komisija u četvrtak predstaviti novi Kids Act. Prema ranijem izvještavanju Euractiva na temelju procurjelog nacrta, njime bi se trebao ograničiti pristup određenim internetskim uslugama djeci mlađoj od 15 godina.

„Svjesna sam da mnogi moć velikih tehnoloških kompanija doživljavaju kao golemu“, trebala bi reći von der Leyen.

„Europa ima moć djelovati. Mi određujemo svoja pravila, a ne velike tehnološke kompanije.“

Novi europski plan zbog ekstremnih vrućina

Komisija namjerava predstaviti i plan za toplinske valove na razini cijele Europske unije, koji bi trebao uključivati sustave ranog upozoravanja te pripremu zdravstvenih sustava za ekstremne temperature.

No još jedna politički osjetljiva inicijativa odnosit će se na migracije.

Nakon nedavne krize u španjolskoj Ceuti, von der Leyen trebala bi predstaviti novi mehanizam pod nazivom „Europski okvir za odgovor na izvanredne situacije“.

Poseban režim za „instrumentalizirane“ migracije

Njime bi se trebalo definirati kako će Europska unija reagirati na masovne migracijske valove za koje Bruxelles procijeni da su namjerno izazvani i korišteni kao političko ili sigurnosno oružje.

Prema nacrtu, aktiviranje tog mehanizma bilo bi moguće samo u strogo određenim okolnostima, nakon čega bi pogođenim državama privremeno bilo dopušteno odstupanje od dijela uobičajenih procedura.

„Aktivirat će se samo na temelju strogo definiranih kriterija. U takvim će slučajevima omogućiti vremenski ograničenu i strogo definiranu fleksibilnost standardnih procedura“, navodi se u nacrtu govora.

Time von der Leyen u svom godišnjem obraćanju namjerava povezati nekoliko pitanja koja će obilježiti sljedeću fazu europske politike – od mogućeg preustroja sigurnosne arhitekture i odnosa s NATO-om, preko tehnološke regulacije i konkurentnosti, do migracija i sposobnosti Europe da odgovori na nove vrste sigurnosnih kriza.