Zbog dojava o bombama zrakoplovi prisilno sletjeli u Francuskoj, Bugarskoj i Belgiji, stručnjaci o tome tko stoji iza toga

Zbog dojava o bombama zrakoplovi su u četvrtak ujutro morali neplanirano sletjeti na više lokacija diljem Europe, što je najnoviji u nizu sličnih prijetnji upućenih zrakoplovima na europskom nebu.

Let zrakoplovne kompanije Aer Lingus EI402 iz Dublina za Rim sigurno je sletio u zračnu luku Évreux, 100 kilometara zapadno od Pariza, nakon što je preusmjeren iz sigurnosnih razloga, priopćila je irska zrakoplovna kompanija.

Belgijski mediji izvijestili su da je zrakoplov koji je zbog prijetnje morao sletjeti u briselsku zračnu luku Zaventem pripadao poljskoj zrakoplovnoj kompaniji LOT.

Zrakoplov kompanije Finnair, koji je letio iz Helsinkija, talijansko ratno zrakoplovstvo sigurno je dopratilo do planiranog odredišta u Rimu, rekao je izvor upoznat sa slučajem.

Bugarske vlasti izvijestile su o tri zrakoplova koja su zbog dojava o bombama morala izvanredno sletjeti.

Zrakoplovi koji su letjeli iz Kopenhagena i Madrida sletjeli su u Sofiju, izjavio je ministar unutarnjih poslova, a prenijela televizijska postaja bTV.

Treći zrakoplov, koji je letio iz Londona, sletio je u Plovdiv, izvijestili su lokalni mediji. 

Češka policija priopćila je na društvenoj mreži X da su četiri zrakoplova na putu prema Pragu u četvrtak primila dojave o bombama te da se pripremaju za njihov dolazak. Policija je pritom ocijenila da je vjerodostojnost prijetnji niska.

„Unatoč tome, prijetnje ne podcjenjujemo, zbog čega smo aktivirali sve potrebne sigurnosne mjere, uz minimalan utjecaj na putnike i rad zračne luke”, priopćila je policija.

„Nakon slijetanja svi će zrakoplovi biti podvrgnuti pirotehničkom pregledu”.

Najmanje sedam zrakoplova i jedan kruzer primili su dojave o bombama u utorak, što je izazvalo poremećaje u zračnim lukama diljem Europe, iako nikakve eksplozivne naprave nisu pronađene.

Premda nijedna država nije izravno optužila neku zemlju za te prijetnje, one se pojavljuju u vrijeme kada europski dužnosnici optužuju Rusiju i Iran za ono što opisuju kao „hibridne napade” i sabotaže. Moskva i Teheran poriču da provode takvu kampanju.

Ovog su tjedna nepoznati hakeri onesposobili rashladne uređaje u supermarketima u nekoliko europskih zemalja. Neki stručnjaci smatraju da bi lažne dojave o bombama mogle biti dio sličnog obrasca jeftinih i teško dokazivih pokušaja izazivanja poremećaja.

Slične prijetnje počele su početkom tjedna

Europa se već nekoliko dana suočava s valom dojava o bombama u putničkim zrakoplovima, zbog kojih se letovi preusmjeravaju, zračne luke aktiviraju hitne sigurnosne postupke, a u pojedinim slučajevima angažiraju se i vojni borbeni zrakoplovi. Samo u četvrtak prijetnje su pogodile najmanje 14 letova diljem kontinenta, a sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi mogla biti riječ o koordiniranoj akciji, donosi Jutarnji list

Prema pisanju Reutersa i Associated Pressa, zasad nitko nije preuzeo odgovornost za prijetnje, a nadležne institucije nisu utvrdile tko ih šalje. U dosadašnjim pregledima zrakoplova nisu pronađene eksplozivne naprave.

Novi incidenti nastavak su niza dojava koje su već u utorak pogodile najmanje sedam putničkih zrakoplova i kruzer Crown Iris, koji se nalazio kod grčkog otoka Sirosa. Među pogođenim zrakoplovnim kompanijama bile su Ryanair, Wizz Air, LOT i Scandinavian Airlines (SAS).

Zbog sigurnosnih provjera privremeno je zatvorena zračna luka Modlin kod Varšave, dok su talijanski borbeni zrakoplovi pratili jedan Ryanair let iz Dublina prema Rimu. Slične sigurnosne mjere poduzete su i u Španjolskoj te Bugarskoj.

Dan ranije, u ponedjeljak, zrakoplov Wizz Aira koji je iz Londona letio prema Sofiji preusmjeren je u Budimpeštu nakon dojave o bombi. Mađarska vojska podigla je borbene zrakoplove Gripen, koji su pratili putnički avion do sigurnog slijetanja.

Sve prijetnje od utorka pokazale su se lažnima.

Tko stoji iza prijetnji?

Sigurnosni stručnjaci smatraju da broj prijetnji i činjenica da pogađaju različite zrakoplovne kompanije i države otvaraju mogućnost da je riječ o organiziranoj akciji čiji je cilj izazivanje što većih poremećaja u zračnom prometu.

Rhys Jones, stručnjak za sigurnost zrakoplovstva iz tvrtke Osprey Flight Solutions, upozorio je za Reuters da je već sedam prijetnji u jednom danu iznimno neuobičajena pojava.

Prema njegovoj procjeni, činjenica da prijetnje nisu usmjerene na jednu državu, kompaniju ili određenu zračnu liniju upućuje na mogućnost da je njihov glavni cilj izazivanje općih poremećaja u zračnom prometu.

Matthew Borie, suosnivač iste tvrtke, za Associated Press iznio je nekoliko mogućih objašnjenja.

Jedna je mogućnost da je početna prijetnja potaknula druge osobe na oponašanje. Druga je da iza više dojava stoji ista osoba ili organizirana skupina. Treća mogućnost, smatra Borie, jest da se radi o takozvanom hibridnom ratovanju, odnosno pokušajima destabilizacije iza kojih mogu stajati državni akteri ili njihovi simpatizeri.

Borie je pritom spomenuo moguću povezanost s Rusijom, s obzirom na to da su prijetnje usmjerene na europske zemlje. Upozorio je i da je Iran aktivan u provođenju hibridnih operacija u pojedinim dijelovima Europe.

Ipak, zasad nema dokaza koji bi bilo koju od tih država povezali s aktualnim prijetnjama.