U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Saloči od zrcala predstavljena je antologija "Poezija bokeljskih Hrvata" književnika i publicistica Božidara Proročića. Uz autora, u predstavljanju su sudjelovali direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore Gzim Hajdinaga, lektor, urednik, književnik, profesor Veljko Đukanović, dok je moderator predstavljanja bio novinar i pisac Boris Njavro. Okupljene je uvodno pozdravila djelatnica Dubrovačkih knjižnica, Nikolina Njirić.
Njavro je pojasnio kako je riječ o važnom događaju i za Dubrovnik i za Boku jer je književnost most između civilizacija i ljudi pa je večer nazvao "jednim lijepim književnim susretom". Otkrio je kako je knjiga izdana u nakladi Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore. Uz Proročića, u nastanku knjige sudjelovala je esejistica i hispanistica Željka Lovrenčić. Komentirao je kako je riječ o "velikom književno-kulturnom radu". U predstavljanju je trebao sudjelovati pjesnik i političar Adrian Vuksanović ali je bio spriječen zbog objektivnih razloga.
"Poezija bokeljskih Hrvata" antologija je koja obuhvaća hrvatsko pjesništvo Boke kotorske od 16. do 21. stoljeća, s prvim poznatim primjerima iz 16. stoljeća kad su Bokelji pisali na latinskom i talijanskom jeziku, poput Jurja Bizantija i Ludovika Paskalića. Kontinuitet hrvatske književnosti u tom području bio je ključan, a Boka je iznjedrila značajne pisce kao što je i bio sâm Marko Marulić, čije su književne aktivnosti bile važne za očuvanje hrvatskog identiteta u primorju. Naglasio je moderator kako je jedan od recenzenata Dubrovčanima dobro znani onomastičar i jezikoslovac Domagoj Vidović.
Hajdinaga je poručio kako ipak nije najzaslužniji za knjigu kako je to Njavro izjavio, nego je naglasio da je to jedino i samo autor. Ispričao je kako dolazi iz Ulcinja, a kao dijete je uvijek slušao od starijih kako im je Dubrovnik bio drugi dom, mnogi bi na putu u Rijeku navratili u Grad. Gradska kavana ga tako podsjeća na sve Ulcinjane koji su dolazili prije, a podcrtao je kako dva grada veže tradicija u pomorstvu, trgovini...
- Naša institucija je jedinstvena u ovoj regiji i nastavit ću raditi na očuvanju identiteta manjina. I dalje ćemo raditi na tome jer Crnoj Gori mogu zavidjeti zemlje u okolini, manjine čine skoro jednu četvrtinu stanovništva, ali sveukupno u kulturnoj baštini daju veliki doprinos. Čast mi je i zadovoljstvo da sam u ovom drevnom gradu kulture i dalje ću davati maksimalan doprinos da Hrvati pa i Albanci, jer sam Albanac, budu isti s ostalima i da ostvarujemo međusobnu suradnju, a svima nam je zajednički cilj - Europa, kazao je Hajdinaga zahvalivši na toplom prijemu u Dubrovniku.
Obratio se okupljenima i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković koji je, citirajući Slobodana Prosperova Novaka, izjavio kako "Boka nije razglednica, nego je lektira", a dodao je kako je Boka velika hrvatska biblioteka. Podsjetio je kako je Boka davala svećenike, pomorce, profesore, nadbiskupe, brojne uglednike i intelektualce... Upozorio je na pokušaje da se povijest briše te kako je nedopustivo svako spominjanje bokeljskog nasljeđa bez spominjanja hrvatskog imena jer to vodi izokretanju činjenica.
- Kulturno nasljeđe koje se ne brani, nestaje. Naša dužnost je govoriti, svjedočiti i braniti s jasnoćom. Ako je Boka lektira, trebamo je čitati naglas, ako je Boka biblioteka, ne trebamo dopustiti da budu spaljene i da budu prekrojene u laži. Dubrovnik i Boka dijele isti pogled na more i na svijet, on je otvoren i okrenut na istu europsku etiku i kulturu. Ono što je naše ne treba prepustiti tišini, nego to treba pjevati, pamtiti i govoriti, naveo je Deković.
Đukanović je ispričao kako je poslije 30 godina prvi put opet u Dubrovniku, a u Gradu se jako lijepo osjeća.
- Knjiga obuhvaća veliko vremensko razdoblje i veliki broj pjesnika. U antologiji su zastupljena 54 pjesnika. U njoj se nalaze i pjesnici koji nisu isključivo vezani za Boku nego ih ima iz ostalih dijelova Crne Gore ali je njihovo stvaralaštvo vezano za Boku kotorsku. Uz svakog pjesnika napisane su odgovarajuće biografije, što nije uvijek bilo lako, pronaći sve te podatke. Svaki autor je predstavljen s po nekoliko pjesama. Bilo je teško doći i do prijevoda nekih pjesama jer su starije pjesme pisane na latinskom ili talijanskom jeziku. U ovoj knjizi se može naći izvorni govor Hrvata koji su živjeli u Boki kotorskoj i to joj je posebna vrijednost. Veliki broj pjesnika veliča blaženu Ozanu Kotorsku. Svaki čitatelj će pronaći ono što ga zanima, ima dosta prigodničarskih, ljubavnih ali i opisnih pjesama. Posebna vrijednost djela je prikaz jezika koji su koristili pjesnici tijekom pet stoljeća, što će doprinijeti u istraživanju hrvatskog jezika bokeljskih Hrvata. Knjigom je pokazao da književnost i kultura ne poznaju granice, ovo je primjer multikulturalne suradnje između Crne Gore i Hrvatske, preporučujem knjigu svima onima koji poštuju tuđe a vole svoje, dodao je Đukanović.
Proročić je zahvalio domaćinima, publici, nakladniku i sudionicima predstavljanja.
- Žao mi je što nema više publike jer bi čuli neke dragocjene stvari. Što se tiče "Poezije bokeljskih Hrvata", postoje brojne publikacije koje su periodične, ali ovo je prva objedinjena, veoma značajna i dragocjena, pet autora nikad prije nije spomenuto u nijednoj publikaciji. Najsretniji i najponosniji smo Željka Lovrenčić i ja bili kad smo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu našli zaboravljene rukopise pojedinih autora, oživjeli smo takoreći njihov hrvatski duh, dali smo svoj doprinos da se ta baština sačuva za buduće generacije. Onoliko koliko ste spremni poštovati druge, toliko možete očekivati da i vas drugi poštuju. Kao građanin Crne Gore, žalim što se ta baština često nalazi pod udarom te da je izložena prisvajanju, trebamo se pobuniti protiv toga, bez obzira tko je u pitanju: Hrvati, Bošnjaci, Albanci ili drugi građani Crne Gore. Antologija je izuzetna, birali smo ono što na najbolji način prikazuje hrvatske autore i pjesnike, važne su njihove biografije koje su cjelokupne. Nije bilo lako sastaviti ih, ali je to jako dobar primjer svim studentima kroatistike koji budu proučavali povijest hrvatske književnosti, sigurno će puno toga pronaći što će im koristiti u njihovom radu. Kroz povijest su se događali mnogi propusti prema Hrvatima u Crnoj Gori, ali važno je da se čuje glas manjina i da se čuje prava istina jer postoji samo jedna istina, zaključio je Proročić pročitavši i jednu pjesmu za kraj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....