Knjiga "Zakon braće - Dubrovačke bratovštine od pada Republike do suvremenog doba" doktora znanosti i odvjetnika Marka Rašice predstavljena je u prostorima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Uz autora, novo izdanje Zavoda u ljetnikovcu Sorkočević predstavili su profesorica, doktorica znanosti Ljiljana Marks, profesorica, doktorica znanosti Zrinka Pešorda Vardić te akademkinja Nella Lonza koja je inače bila mentorica Rašici prilikom pisanja doktorske disertacije i koja je urednica izdanja.
Moderatorica večeri bila je doktorica znanosti Rina Kralj-Brassard koja je podsjetila kako se 23. travnja obilježava Svjetski dan knjige pa je dodala kako su se sigurno na predstavljanju okupili ljubitelji povijesne znanosti i knjiga. Isto tako, navela je kako su vrijednost knjige prepoznali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik jer su svi oni dali financijsku podršku za objavljivanje izdanja.
Uvodno je okupljene pozdravila upraviteljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU, profesorica, doktorica znanosti Vesna Miović.
Knjiga se temelji na autorovoj doktorskoj disertaciji u kojoj tematizira dubrovačke bratovštine od 1808. do 2015. Objasnio je Rašica što ga je nagnalo da se bavi ovom temom te koliko je trajalo istraživanje, prikupljanje podataka.
- Kao odvjetnik se dnevno susrećem s nizom pravnih oblika i instituta te životom zajednice kojoj pripadam. Uvjerio sam se da bratstva funkcioniraju u zajednici i u teškim trenucima pomažu ljudima kad je to najpotrebitije, a pomažu i oko groblja i - jednostavno kroz crkvu i oko crkve, u održavanju naše lijepe tradicije. U zajednici su bitan temelj i oslonac svakodnevice dubrovačkog područja. Moja knjiga zaranja upravo u taj fascinantni svijet gdje se stoljetna tradicija sudara s modernom birokracijom. To je priča o tome kako se nešto tako staro i specifično pokušava (i često ne uspijeva) ugurati u ladice suvremenog prava. Dvostoljetna saga o dubrovačkim bratovštinama nam govori o nevjerojatnoj snazi tradicije i lokalne zajednice. Govori nam o instituciji koja je, unatoč svim pokušajima da je se ukalupi ili ukine, uspjela sačuvati svoj duh i kontinuitet djelovanja, makar i u promijenjenim okolnostima. U odnosu na doktorsku disertaciju, knjiga je obogaćena dodatnim podacima i fotografijama te prilagođena ovom obliku. Samo istraživanje trajalo je nekoliko godina, a s obzirom da govorimo o bratovštinama sve do suvremenog doba i u završnoj pripremi knjige unesene su informacije trenutnog stanja iz zemljišnih knjiga, otkrio je Rašica.
Naveo je i kakav je bio status bratovština kroz desetljeća te zašto nije izdvajao pojedine članove bratovština.
- Danas u javnosti govorimo o samovozećim automobilima, o umjetnoj inteligenciji (AI) te kako se za njih pokušavaju pronaći pravna rješenja. Pravna rješenja tražila su se i za bratovštine kroz stoljeća ali su one uvijek uspjele graditi neku svoju priču. U čitavom razdoblju od pada Republike do suvremenog doba državne vlasti nisu uspjele pronaći odgovarajuće rješenje za pravni status i institut bratovština. Nijedan od tih pravnih sustava nije na adekvatan način uspio u opću regulativu inkorporirati element sa zasebnom tradicijom poput bratovštine, a koji element nije svojstven samo Dubrovniku, Korčuli ili, primjerice, Hvaru. Bratovštine (bratstva) su i danas živo tkivo određenih dijelova hrvatskog društva. I tu dolazimo do nevjerojatne žilavosti dubrovačkih bratovština. Unatoč svim tim udarima, promjenama vlasti, pokušajima ukidanja i transformacije, one su opstajale. Posebno u ruralnim sredinama, ostale su čuvarice tradicije, običaja, vjerskog života i socijalne kohezije. Njihov unutarnji ustroj, često naslijeđen još iz doba Republike, s jasnom podjelom funkcija, pokazao se iznenađujuće otpornim i modernim. Naglasak u istraživanju je na elementu apstraktnog kontinuiteta, tj. načelo da bratovština nastavlja na jednaki način postojati bez obzira na promjene u članstvu. U određenim razdobljima čitava naselja i svi muškarci bili su članovi bratstva. Stoga se ne izdvajaju pojedinci ili istaknute ličnosti jer su bratovštine često izjednačene s teritorijalnim jedinicama, a i ostavljen je prostor za daljnja istraživanja po pojedinim bratovštinama. Kroz priču iz povijesti i sadašnjosti, kroz običaje prostora i vremena, ovom se knjigom također budućim zakonodavcima želi dati podloga za njihovo bolje razumijevanje tog specifičnog pravnog i društvenog fenomena u kreiranju "Zakona braće", poručio je Rašica.
Predstavljanje je privuklo veliki broj publike, a ovom je prilikom za posjetitelje otvorena taraca ljetnikovca pa je to bila rijetka i jedinstvena prilika za uživanje s pogledom na Gruž.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....