Dubrovački ogranak Matice hrvatske pohvalio se i predstavio dva nova broja časopisa za književnost i znanost Dubrovnik (1-2/2024. i 3-4/2024.) objavljena lani. U predstavljanju u Saloči od zrcala sudjelovali su glavni urednik časopisa Davor Mojaš i član uredništva Ivan Viđen. Okupljene je pozdravila predsjednica Ogranka Ivana Grkeš koja je napomenula kako je lani proslavljena 70. obljetnica od obnove rada Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. Istovremeno, naglasila je kako se ove godine obilježava sedam desetljeća od izlaska prvog časopisa Dubrovnik.
- Žao nam je što ne možemo češće razgovarati o časopisu, ali naše uredništvo vrijedno radi na tome da okupi autore, tekstove, prijevode, poeziju, prozu, a posebno mi je drago da primamo i ljude koji su se prvi put okušali u pisanoj riječi, rekla je Grkeš.
Mojaš je podsjetio kako su nekad bila četiri broja, ali sad su dva te se je izrazio nadu za boljim vremenima. Uz Viđena i Mojaša, članovi uredništva su Rina Kralj Brassard i Slavica Stojan kojoj je Mojaš čestitao povodom Nagrade Dubrovnika za životno djelo.
Uz to, rekao je Mojaš kako oba časopisa sadrže gotovo 700 stranica, donose više od 70 autora, 80 različitih tekstova...
- Časopisno je to štivo koje bojom i dahom diše Dubrovnikom, poručio je glavni urednik.
Uvodne tematske stranice broja 1-2/2024. posvećene su 350. obljetnici smrti Jean-Baptiste Poquelin Molièrea (1622.-1673.) s izvornim znanstvenim radom Lade Čale Feldman "Prijevod, preradba, žanr: granice ukusa u frančezariji Mizantrop". Riječ o važnom znanstvenom štivu s obzirom da se Molière ali i frančezarije često izvode u Dubrovniku. Podcrtao je Mojaš kako se upravo u KMD-u izvodi "Umišljeni bolesnik".
Uz 150. obljetnicu rođenja Thomasa Manna, uz popratne bilješke autora prijevoda Maria Kopića, objavljeni su tekstovi: "Uz portret Thomasa Manna Theodora W. Adorna" te Mannovi eseji: "Njemačka i Nijemci" i "Brat Hitler" iz 1938. i 1945. godine. U rubrici Baština Rina Kralj Brassard piše o Prvom dubrovačkom rodilištu a Marinko Tomasović o "Izmještanju dubrovačkog narativa: pripovijedanje o biokovskoj madragori". Nažalost, autor nije dočekao objavljivanje teksta u časopisu.
U posebnom tematskom bloku UNESCO-godina svjetske baštine 2024. Maja Nodari piše o Festi sv. Vlaha - petnaest godina u UNESCO-ovoj obitelji (2009.-2024.). Naime, prošla je godina bila proglašena Godinom UNESCO-ve baštine u Dubrovniku, a časopis se namjerno pridružio obilježavanju te obljetnice. Rubriku Ogledi otvara tekst Stipe Kutleše "Srpska prisvajanja hrvatskih znanstvenih i kulturnih vrijednosti - primjer Dubrovnika i Ruđera Boškovića" i ogled Viktora Matića "Zakon o hrvatskom jeziku - čvrst kamen temeljac hrvatske jezične politike". U prijevodu Voja Šindolića objavljeni su eseji i proza Williama S.Burroughsa a rubriku Proza dopunjuju kratke priče čestog suradnika Dubravka Detonija. U rubrici Poezija objavljene su posljednje pjesme akademika Luka Paljetka pod naslovom "Nešto mi nije dalo spavati", pripremljene posebno za časopis Dubrovnik i napisane mjesec dana prije njegove smrti.
- Na odlazak Luka Paljetka podsjeća i sjetna slika s naslovnice časopisa, a jednom davno, davno je na Facebooku objavila Marusja Brautović, lijepo je to svjedočanstvo o jednoj, ne samo pjesničkoj, ljubavi, komentirao je Mojaš.
U rubrici Galerija Rozana Vojvoda bilježi svoje Sjećanje na Antuna Maračića i njegovo vrijeme u Dubrovniku a u rubrici Spomenar Krunoslav Leko svjedoči o svojoj bogatoj zbirci starih dubrovačkih razglednica u "Vrlo skraćenoj priči o naukovanju i stvaranju zbirke". Zbirka, koja ima veliku povijesno-umjetničku ali i materijalnu vrijednost, predstavljena je lani povodom Feste sv. Vlaha. Naglasio je Viđen da je Leko bio sklon literarnom izražavanju pa je objavljeni tekst prava vrijednost.
Slijedi stalna časopisna foto-rubrika Album koju uređuje Ivan Viđen. U rubrici Osvrti objavljeni su prikazi novije umjetničke i izdavačke hrvatske scene koja, izborom tema i autora, ima dubrovački predznak. Objavljeni su i spomeni u In memoriamu: Desi Begović Mrkušić (1933.-2024.), Đuru Beniću (1950.-2024.) i Luku Paljetku (1943.-2024.) te, završno, u Kronici, zabilježene su programske aktivnosti OMH u Dubrovniku u 2023. godini.
Uvodne stranice posljednjeg broja časopisa Dubrovnik u 2024. (3-4/2024.) posvećene su obilježavanju 150. godišnjice smrti britanskog pisca, publicista i diplomata Andrewa Archibalda Patona (1811.-1874.) uz uvodnu bilješku "Andrew Archibald Paton i Dubrovnik" Stjepana Ćosića i prijevod njegova teksta o Dubrovniku (prijevod Stanka Kristić) objavljenog u knjizi "Higlands and Islands of The Adratic, Including Dalmatia, Croatia and The Southern Provinces of The Austrian Empier". Vrlo je zanimljiv tekst, a dugo je dogovaran.
- Paton je bio pustolov, pisac, geograf, diplomat, britanski konzul koji je naposljetku službovao kao konzul u Dubrovniku i toliko se zaljubio u grad da je tu ostao i umro. Pokopan je na Vojnom groblju u Gospinom polju. Ponosni smo na uvodnu studiju akademika Ćosića koji je ne samo donio nove podatke, nego je njegovo djelo stavio u kontekst onodobnog vremena, izjavio je Viđen.
Prinos Zdenka Zlatara "Blažen nek’ dan je…" Temporalitet i modernitet u Petrarkinom Kanconjeru napisan je u povodu 650. obljetnice smrti Francesca Petrarce (1304.-1374.). U rubrici Baština objavljeni su tekstovi Sanje Vulić i Natalije Stagl Škaro "O narodnim pjesmama u Kodeksu 124 Franjevačkog samostana u Dubrovniku" te Nikše Grbića Prilog istraživanju fortifikacijskog sklopa Lokovica u Platu. U rubrici Ogled objavljen je prijevod stalnog suradnika Maria Kopića, uz bilješku Erazmova pobuda, Paraklesis ili pobuda na studij kršćanske filozofije Erazma Roterdamskog. U prijevodu Voja Šindolića objavljena je proza Harukija Murakamija "Pripovijest o mojoj generaciji" te kratke priče Davora Mojaša i Melka Dragojevića. U rubrici Poezija u prijevodu Pera Mioča tiskan je izbor pjesama Wisławe Szymborske "Sjećanje napokon" i pjesme Marije Lučić. "Kako uvijeno nijekati hrvatstvo hrvatskoga protonacionalnoga korpusa" rad je Viktora Matića u rubrici Uvidi. Obljetnička 75. godina Dubrovačkih ljetnih igara obilježena je tekstom Petre Jelača "Kroz povijest dubrovačke ambijentalnosti" te izborom manje poznatih tekstova iz povijesti teatra Igara Mani Gotovac, Nikole Ivanišina, Matka Sršena, Borisa B. Hrovata, Jovice Popovića, Branka Brezovca, Luka Paljetka i Momčila Popadića koji su svojedobno bili objavljeni u biltenu Dubrovačkih ljetnih igara. Mojaš je posebno izdvojio tekst Branka Brezovca.
Objavljen je u posljednjem broju časopisa iz 2024. i nagrađeni literarni rad Dijane Tot "Matičinog natječaja Moja pisana riječ", a u rubrici Spomenar "Priče s dubrovačkih razglednica" Mire Muhoberac. Slijedi foto album Ivana Viđena te prikazi i osvrti na aktualnu domaću znanstvenu, književnu i likovnu scenu s dubrovačkim predznakom u rubrici Osvrti. Završne stranice donose Godišnje izvješće o radu zaklade Blaga djela za 2023. godinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....