Kroatistica i lingvistica Petra Brailo održala je u okviru programa Priče iz Ragusine odnosno Mjeseca hrvatskog jezika predavanje Po konavoski. Uvodno je predavačicu predstavila i zaista veliki broj okupljenih pozdravila djelatnica Dubrovačkih knjižnica Matija Tija Nenadić rekavši kako Brailo priprema doktorsku disertaciju čija je tema upravo konavoski govor. Inače, predavačica je djelatnica Muzeja i galerija Konavala. Započela je Brailo predavanjem prikazom podjela Konavala na prirodne cjeline: Cavtat s Obodom, Gornja banda, Donja banda, Konavoska brda te Vitaljina.
Cavtatski govor pripada dubrovačkom tipu govora, a kako je tvrdio hrvatski lingvist Dalibor Brozović, on bolje predstavlja dubrovački dijalekt od samog dubrovačkog govora. Naime, dubrovački govor je izgubio puno svojih elemenata. Krucijalna je razlika između Cavtata i Konavala što Konavle u jezičnom smislu čuvaju okamenjene fragmente svoje prošlosti. Konavle pak teško primaju novine, još teže otpuštaju neke naučene elemente. Cavtat pak nove elemente iz Dubrovnika i europsku modu preko Dubrovnika dočekuje ‘otvorenih ruku‘. Ipak, Konavle se ne mogu othrvati vanjskim utjecajima, brojna su putovanja, migracije, studira se izvan Dubrovačko-neretvanske županije, mediji i društvene mreže su sve jače, standardni hrvatski i engleski jezik se sve više može čuti.
Pozitivni su demografski trendovi u Konavlima, govor se sve više mijenja. Kad se pogledaju tri generacije, najstarija će imati arhaične elemente, srednja ih nema, a što tek očekivati kod mlađe?! Konavoski govor nije baš opisivan, usputno je spomenut zato što su se lingvisti najviše bavili dubrovačkim govorom. Zorka Kašić je prije skoro 40 godina napisala rad Govor Konavala o konavoskom govoru ustvrdivši kako je on "kompaktna jezična cjelina" pod utjecajem dubrovačkog govora. Smatra kako je konavoski govor jedan govor te da pod utjecajem Dubrovnika mijenja svoje komponente. Naravno, prirodne cjeline Konavala nisu imale jednak stupanj gospodarske i demografske razvijenosti, Donja banda je bila najviše pod utjecajem Cavtata i Dubrovnika - pa i prije izgradnje Zračne luke bili su prisutni utjecaji, recimo preko nekih konavoskih obitelji, koje su bile u češćem kontaktu s Dubrovnikom, određene značajke dubrovačkog govora ušle su u Donju bandu. Prednjačili su Čilipi, Gruda i Popovići a oni su opet utjecali na okolna sela. Gornja banda, recimo mjesto Mrcine, nalazi se na putu prema unutrašnjosti, bila je puno veća komunikacija i susret stanovnika iz pograničnih sela. S druge strane, stanovnici s područja Vitaljine imali su češće kontakte s Crnom Gorom, zbog bolje prometne povezanosti u ono vrijeme odlazilo se na placu u Herceg Novi jer je bilo lakše nego doći u Grad.
Punktovi istraživanja predavačici su bile konavoske župe, sedam ih je izuzme li se Cavtat: Čilipi, Gruda, Pločice, Vitaljina, Dubravka, Pridvorje i Stravča. Kad je riječ o dobi ispitanika, uključeni su stariji iznad 65 godina starosti, a mlađi ispod 35 godine života. Mnoge značajke konavoskog govora čuvaju još samo starije generacije, nisu se prenijele na mlađe pa će se samim time jednog dana, nažalost, izgubiti. Konavoski naglasak ne odudara pretjerano od standarda, ima četiri naglaska.
Potom je predavačica prešla na fonološke značajke te publici pustila neke audiozapise kazivača... Uslijedile su morfološke značajke opet popraćeni snimljenim primjerima. Najdraži dio predavanja i rada za predavačicu su navesci, najčešće ukrašavanje priloga, recimo: ondar, danaske, odozgor, goreka, ođeka, oklen, okolom... U Vitaljini je predavačica našla primjere: ođenaka, tamonaka, gorenaka, sadenaka, otprijenaka, danaskena... Izražavanje posvojnosti je također zanimljivo, primjerice: u mene mati, u tebe zet, u njega kučak, mama od Vlaha, brašno o šenice, bječve od vune, Pero Pepov... Tu je i zanimljiv genitiv igre: igrati na boča, igrati na karata, igrati na lopte, igrati na prstena... Kad se govori o leksiku, najviše se, očekivano, osjeti talijanski utjecaj, veliki utjecaj je francuskog jezika, ima turcizama (na primjer utija), a nešto je mađarizama i germanizama. Događa se pomicanje značenja, za Konavle i Grad je specifičan izraz ‘ludo‘ - što bi značilo da je nešto nezačinjeno ili izraz čudo - što bi značilo da je nečega puno, mnogo - kad se koristi kao prilog. Ručak je za starije Konavljane doručak, marenda, užina, nešto što je jede prijepodne, a mlađima je to ipak objed. Bursa je moderna torba, a s konavoskom torbicom, koja je dio nošnje, odlazilo se u goste, i u njoj se nosila čast, zbog čega je i danas u Konavlima prisutno pitanje kao Nosiš li torbicu u goste? kada se ide u goste, misleći pritom na poklon koji se više ne nosi u torbici, već u ukrasnoj vrećici. Riječ miris, može se koristiti i u rečenici poput stavila je raznije mirise u jelo, misleći pritom na začine!
Za kraj je predavačica navela leksičke razlike u Konavlima: patata (Dubrovnik, Cavtat) - krtola (ostatak Konavala), orfan, vaculet, ogište (Vitaljina) - orhan, faculet, ognjište i mnoge druge.
Nevenka Đirlić (rođena Grošeta) pohvalila je predavanje, dodala neke svoje primjere, a javila se Anita Vlašić koja je za kraj pročitala jednu pravu konavosku ljubavnu pjesmu čiji je autor Vlaho Baule.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....