U izdanju Doma Marina Držića, sinoć je u dvorani sv. Vlaha palače Sponza predstavljen engleski prijevod Držićeve „Grižule“, kojeg je prevoditelj Filip Krenus naslovio „Plakir, Son of Cupid“.
Ulogu moderatorice preuzela je Darija Mikulandra Žanetić iz Midsummer Scene festivala, suorganizatora ovog događanja kojim se još jedno djelo našeg komediografa predstavlja na engleskom jeziku i tako ga približava široj međunarodnoj publici.
Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić naglasio je važnost prevođenja Držićevih djela na strane jezike i s ponosom istaknuo kako je ovo već peti prijevod na engleski jezik u izdanju Ustanove, od kojih je četiri preveo upravo Filip Krenus (Dundo Maroje/Uncle Maroye, Novela od Stanca/Old Stan or A Fool Fooled, Skup/Pinch Hoard, Grižula/Plakir, Son of Cupid), dok je petom izdanju (Venere i Adon/Venus and Adonis) bio urednik. Posebno je važna činjenica kako je Krenus autor prvog cjelovitog prijevoda nekog Držićevog djela na engleski jezik, komedije „Dundo Maroje“, što treba istaknuti kao posebnost i vrijednost, jer su svi prijevodi prije toga bili u skraćenim oblicima kao adaptacije za kazališne predstave.
Podsjetio je kako je „Plakir, Son of Cupid“ premijerno predstavljen u engleskom gradu Yorku krajem travnja ove godine, što je bilo treći put kako Dom Marina Držića sudjeluje na tom Međunarodnom festivalu Shakespearea s engleskim prijevodima Držićevih djela pa taj dan s ponosom nosi naziv Držić Day. Ovakvi projekti su prozori u svijet i afirmacija hrvatske kulture kroz Marina Držića. Cilj im je uputiti čitatelja u vrijednost njegovih djela i dati stručnu prijevodnu adaptaciju kako bi engleski prijevod bio u potpunosti usklađen s hrvatskim izvornikom i time zabavnu izvornu živost Marina Držića što više približio čitateljima u zemljama engleskog govornog područja. Pravu vrijednost prijevodi će postići kada se Držićeva djela budu izvodila u kazališnim dvoranama diljem svijeta, priopćili su iz DMD-a.
- Na nama je odgovornost nastaviti proučavati i istraživati najvećeg hrvatskog komediografa, te ga vrednovati na način na koji doista zaslužuje. Upravo je to naš zadatak, brendirati Držića kao jednog od najistaknutijih hrvatskih književnika i najznačajnijih autora europske renesansne komedije. Titula je to koju nedvojbeno zaslužuje, a upravo ovakvim izdavačkim projektima Držića čuvamo od zaborava. Prema mišljenju najuglednijih hrvatskih teatrologa, povjesničara književnosti, književnika i prevoditelja, prevođenje njegova djela na engleski iznimno je važan pothvat, jer omogućuje da se međunarodnoj akademskoj publici i širem krugu čitatelja predstavi jedno kanonsko djelo dubrovačke, hrvatske i europske renesanse. Ti prijevodi omogućuju Držićevoj dramaturgiji, estetici i poetici da lakše pronađu svoje mjesto u kontekstu europske dramske umjetnosti, ali i otvaraju mogućnosti za preseljenje Držićevih djela u europski kazališni milje - priopćili su iz Doma Marina Držića.
Nikša Matić zahvalio je svima koji su pomagali i vjerovali u projekt te završio s rečenicom slavnog Umberta Ecca: „The language of Europe is translation/Jezik Europe jest prijevod."
Prevoditelj Filip Krenus nadovezao se na navedeni citat podsjećanjem na najpoznatiji Eccov roman „Ime ruže“ opaskom o važnosti imena, odnosno nadimaka likova u Držićevim djelima. To mu je bila najveća dvojba, uz odabir naslova djela koje nije sačuvano, ali se najčešće zove „Grižula“ po glavnom liku. No, on se odlučio za Plakira, zbog duha engleskog jezika, ali i sličnosti s Puckom iz Shakespeareovog „Sna ivanjske noći“ s kojim se upravo „Grižula“ često uspoređuje. Istaknuo je sličnosti Shakespearea i Držića po korištenju antiteza, načinu na koji pristupaju tekstu, spoju stihova i proze. Objasnio je kako se odlučio za jampski heksametar kao vrstu stiha za prijevod Držićeva izvorno dvostruko rimovana dvanaesterca, budući da on bolje odgovara tempu engleskog jezika. Posebnost Krenusova prijevoda je i u tome što je nadopunio Držićev tekst vlastitim završetkom koji je u originalu izgubljen. Zahvalio je i Dubravku Kastrapeliju čije ilustracije krase ovo izdanje u upečatljivoj crnoj boji s bijelim i crvenim detaljima.
Povjesničarka književnosti, dr. sc. Katja Bakija započela je svoj osvrt na engleski prijevod „Grižule“ izjavom kako nas je okupio naš Vidra, pjesnik, dramatičar, vizionar, čija djela i danas zrače živošću, humorom i pronicljivošću. Iako su nastala u 16. stoljeću, obrađuju teme koje ne poznaju granice jezika, nacija, teritorija. Njegov „Plakir“ iliti „Grižula“ napisana je u Dubrovniku 1556. godine i svakako treba reći kako je riječ o važnom djelu hrvatske renesansne književnosti koji u sebi spaja elemente komedije, alegorije i fantastične igre. Dr. sc. Bakija u svom je govoru posebno istaknula važnost prevođenja kanonskih autora kakav je Marin Držić na svjetske jezike za hrvatsku književnost i za hrvatsku kulturu, osobito na engleski jezik. Prijevod u tom smislu postaje kulturni čin, najsnažnije i najvažnije, sredstvo međunarodne vidljivosti i način i put uključivanja nacionalne književnosti u širi svjetski književni prostor. Hrvatska književnost, premda bogata i višestoljetna, pripada književnostima manjih jezičnih zajednica.
Na kraju, Filip Krenus, ne samo prevoditelj već i glumac te kreativni producent Midsummer Scene festivala, počastio je prisutne izvedbom dramskog čitanja izdanja „Plakir, Son of Cupid“, čime je osvojio zaslužene ovacije. I oduševljenje kada je ravnatelj Doma Marina Držića, Nikša Matić, objavio kako već vrijedno radi na novom prijevodu djela najvećeg hrvatskog komediografa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....