Nakon što je zbornik radova Tamo gdje počinje more - ogledi o povijesti Lastova koncem rujna a povodom Dana Općine Lastovo i blagdana sv. Kuzme i Damjana, predstavljen na otoku kojemu je i posvećen, dubrovačko predstavljanje održano je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU. Zbornik okuplja 10 znanstvenih radova.
Predstavio je knjigu njezin urednik Vedran Stojanović i povjesničar Lovro Kunčević, a moderirao je predstavljanje povjesničar Relja Seferović. Upraviteljica Zavoda, znanstvenica i povjesničarka Vesna Miović, pozdravila je okupljene u ljetnikovcu Sorkočević, rekavši kako je Lastovo u Zavodu jako bitno te kako je, kad se govori o Zborniku, riječ o jednom lijepom zajedničkom iskustvu. Seferović je dodao kako je Lastovo otok skromnih ali savjesnih ljudi koji su prkosnim umijećem znali obraniti slobodu i dostojanstvo u stotinama godina odmjeravanja snaga s dubrovačkim Senatom, knezom i vlastima... Napomenuo je kako je Kunčević bio spiritus movens Malog festivala povijesti na Lastovu u okviru kojeg su radovi u Zborniku i nastali. Seferović je pohvalio grafički dizajn koji potpisuje Boris Jović, a dodao je kako pristup nije strogo znanstveni, nego je malo opušteniji, čak ima književne obrise.
Kunčević je govorio o pozadini Malog festivala povijesti koji je prvenstveno namijenjen otočanima a koji se kontinuirano održava od 2022. Namjera je da Festival bude neformalno, ‘gerilsko‘ događanje, otočani su ga prihvatili, a sve je veći broj dubrovačke publike koji ga pohodi. Isto tako, namjera je bila skrenuti pažnju stručnjaka na otok, što je i uspjelo, a jedan od dokaza uspjeha Festivala je i Zbornik. Komentirao je kako su u središtu teme iz društvene povijesti, a vrlo malo je tradicionalne političke povijesti.
Tematski raspon zbornika iznimno je raznolik. Srednjovjekovno Lastovo u središtu je dvaju radova: Zdenka Janeković Römer donosi sintetski pregled Lastovo, Lastovci, tradicije i mijene otočnog života u burnom srednjovjekovlju, dok Nella Lonza rekonstruira svakodnevicu i društvene odnose kroz Lastovske srednjovjekovne oporuke u devet slika. Ranome novom vijeku i razdoblju Dubrovačke Republike posvećeni su radovi Vedrana Stojanovića Lastovo očima stranaca (od 15. do 18. stoljeća), Lovra Kunčevića Zavjera Ivana Luke Antice protiv Dubrovačke Republike 1635. godine te Vesne Miović Obrana od kuge u Dubrovačkoj Republici: primjer Lastova. Društvenim odnosima posvećen je i rad Irene Ipšić Vlasnička struktura i društveni odnosi na otoku Lastovu prema katastiku iz 1660. godine. Etnološku i antropološku dimenziju donose Jelena Obradović Mojaš studijom o lastovskoj kolendi Lastovska kolenda: Duboko u dušama je to veseljenje... te Marko Rašica i Ljiljana Marks radom Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. stoljeću. Zbornik zaključuje studija Jasne Čapo Kuća kao zalog budućnosti: iseljenici, povratnici i transnacionalne veze, koja lastovsku povijest privodi suvremenosti kroz prizmu iseljeništva i transnacionalnih veza.
- Ova knjiga je važna, radi se o tristotinjak stranica novih znanstvenih studija ozbiljne kvalitete. Važnost knjige u potpunosti se otkriva ako se sjetimo šireg konteksta: Lastovo ima iznimno bogatu i zanimljivu povijest, ali nije dovoljno istražena. Radi se o tekstovima 10 autora koji se bave temama iz raznih disciplina. Zbog ove knjige, o Lastovu znamo dramatično više nego prije, a Festival će, nadam se, imati još jednu nuspojavu. Naime, prilično sam siguran da nekim autorima ovo nije posljednji tekst o Lastovu. Na kraju mi ne preostaje ništa drugo nego najaviti šesti Mali festival povijesti u rujnu iduće godine, poručio je Kunčević.
Potom je Stojanović govorio o knjizi tako što je počeo tematizirati pojam otoka općenito.
- Na površini, ova knjiga govori o povijesti otoka, ali dublje pitanje je što je to uopće otok? Odgovor je jednostavan. Upravo ta prividna jednostavnost nameće pitanje koliko je pojam otoka lako odrediti? Ono što otok čini otokom nije samo fizička odvojenost s morem, otočnost nije samo fizička činjenica, ona je društveni kostur. Ova knjiga polazi od tog pitanja. Lastovo odskače od uobičajenog obrasca, ono je razvilo visoku kulturu pragmatičke pismenosti. Lastovo su strani putnici doživljavali kroz strah i divljenje... Lastovo koje je na ‘kraju svijeta‘ istodobno je poželjno mjesto za putovanje. Otok nije kopno kojemu nešto nedostaje, nego je mjesto s vlastitom logikom. Ova knjiga želi nadopuniti otočku perspektivu, otkriti način na koji se povijest odvija na rubovima. Knjiga je napeta i upravo u toj napetosti knjiga postoji i ima smisla. Ovdje se ne radi o monografiji koja prati povijest Lastova, nego je ovdje Lastovo predmet ozbiljnog, sustavnog i multidisciplinarnog istraživanja. Ova knjiga predstavlja značajan skok upoznavanja otoka. Otok nije definicija, nego iskustvo, ne može se razumjeti samo s kopna, iz arhiva, Lastovo podsjeća da povijest uvijek ima dimenziju mjesta, podcrtao je Stojanović zahvalivši svim autorima i svima koji su dali svoj doprinos da se Zbornik, ali i Festival, realiziraju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....