U Kazalištu Marina Držića praizvedena predstava ‘U očekivanju oca‘ Mira Gavrana: obiteljska drama koja najviše govori o očekivanjima od naših najbližih

U Kazalištu Marina Držića praizvedena je predstava "U očekivanju oca" Mira Gavrana u režiji Paola Tišljarića.

Autorski tim čine: Miro Gavran (autor), Paolo Tišljarić (redatelj), Irena Kraljić (scenografija), Ana Mikulić (kostimografija), Paolo Tišljarić i Antonio Ljubojević (oblikovatelj svjetla), Žarko Dragojević (autor glazbenih aranžmana i oblikovatelj zvuka), Miran Brautović (oblikovatelj video projekcija i video najave), Jelka Grljević, Vinka Kisić, Zvonko Majdiš i Ivan Debeljak (majstori krojači), Ivica Glunčić (audio snimka bubnja) i Anita Bubalo (inspicijentica).

U Kazalištu Marina Držića praizvest će se predstava ‘U očekivanju oca‘: Gavranov tekst donosi humor i smijeh, ali i puno naših svakodnevnih strahova

U predstavi igraju: Areta Ćurković (Jana), Branimir Vidić Flika (Karlo, njezin muž), Nika Matušić (Blanka, njihova kći), Nikola Radoš (David, njihov sin), Boris Matić (Petar, susjed), Bojan Beribaka (Toni, Blankin mladić), Srđana Šimunović (Ana, Davidova djevojka) i Ines Tričković (Pjevačica).

- Novi dramski tekst Mira Gavrana "U očekivanju oca" iznenadit će gledatelje, posebice ljubitelje i poznavatelje autorova književnog opusa. Piščev je rukopis i dalje prepoznatljiv, jednako kao i izbor teme muško-ženskih odnosa, pa se i u ovom dramskom tekstu Gavran iskazuje kao vrstan dramaturg koji umije oblikovati dramske likove i osigurati im protočnost dijaloga, osmisliti i strukturirati činove i prizore od zapleta do raspleta, stvoriti intertekstualne poveznice prema povijesti književnosti i kazališta ali i prema mitemima i ideologemima zapadne kulture. S druge strane, Gavran će unekoliko iznevjeriti horizont očekivanja svojih gledatelja, ali će ga znatno i obogatiti novim elementima koji će nesumnjivo potaknuti na razmišljanje.

Raspodijeljena u dva čina i s po tri prizora u svakom činu, radnja prati život jedne obitelji u petogodišnjim razmacima. Prvi čin započinje prizorom na Uskrs 1994., slijede prizor na Božić 1999. i Uskrs 2004., a u drugom činu nastavlja se božićnim prizorom iz 2009., Uskrsom 2014. i završava Božićem 2019. Riječ je o obiteljskoj drami u najširem smislu riječi, jer je u popis dramskih likova - uz šestoro članova obitelji - uključen i susjed Petar. Jana je u braku s Karlom, imaju dvoje djece - Blanku i Davida - a oni, kako vrijeme odmiče, na blagdanske ručkove dovode svoje partnere, Tonija i Anu. Broj se blagdanskih uzvanika iz prizora u prizor mijenja i ni u kojem prizoru svi likovi nisu za stolom, ali svi, na ovaj ili onaj način, sudjeluju u obiteljskom životu. Sukladno očekivanjima, blagdanski su ručkovi prigoda za rezimiranje proteklog razdoblja i preslagivanje obiteljskih odnosa u kojima stariji još više stare, a mlađi sve više sazrijevaju i započinju vlastite obiteljske živote. U dramskom središtu nisu ni sazrijevanje ni starenje, kao ni smjena generacija, pa ni sukob između starijih i mlađih. Ako bi se moglo tako reći, naraštajne razlike u ovom dramskom tekstu u službi su ilustracije međuljudskih odnosa u najširem značenju, posebice braka. (...)

Nova Gavranova drama govori o čekanju na stare ili nove članove obitelji, o odlascima i povratcima, o ustrajnosti i tvrdoglavosti, o sitničavosti i širokogrudnosti, o napuštanju i napuštenosti, o ženama i muškarcima, o bračnim i prijateljskim odnosima i još o mnogo čemu što će zanimati suvremene gledatelje. "U očekivanju oca" drama je i o vremenu i o ožiljcima koje stječemo između božićnih i uskrsnih misa dok čekamo da se točno u dva sata za blagdanskim stolom okupe naši najmiliji od kojih očekujemo da nas upravo po ožiljcima prepoznaju. Osim o čekanju i iščekivanju, nova Gavranova drama govori možda najviše o očekivanjima od naših najbližih. Nad tim se vrijedi zamisliti i izvan božićnog i uskrsnog vremena, napisala je, između ostalog, u popratnom tekstu Lucija Ljubić.

Reprizne izvedbe su 17. i 18. svibnja, kao i 6. i 7. lipnja.