Središnja ovogodišnja izložba Dubrovačkih muzeja, ujedno i središnji događaj u sklopu Godine Marina Getaldića, Marin Getaldić: o 400 obljetnici njegove smrti otvorena je 19. lipnja u Kneževom dvoru. Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2026. Godinom Marina Getaldića.
Autor izložbe je Ivica Martinović uz kustosicu, muzejsku savjetnicu Ivonu Michl. Naglasila je uvodno glasnogovornica Dubrovačkih muzeja Marta Vukadin kako Muzeji izložbom predstavljaju život i djelo jednog od najznačajnijih dubrovačkih znanstvenika čiji je rad obilježio razdoblje ranog novog vijeka i ostavio trag u europskoj znanstvenoj povijesti. Kroz izložbene predmete posjetiteljima se pruža prilika upoznati različite aspekte Getaldićeva djelovanja.
Posveta intelektualnoj hrabrosti
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Šiša-Vivek navela je kako se izložbom najstarija i najveća dubrovačka kulturna ustanova pridružuje obilježavanju 400. obljetnice smrti jednog od najistaknutijih Dubrovčanina, znanstvenika čije je ime odavno prešlo granice Dubrovnika i postalo dijelom europske povijesti znanosti.
- Marin Getaldić je matematičar, fizičar, astronom i filozof, ali je prije svega čovjek iznimne znatiželje i intelektualne hrabrosti. U vremenu velikih znanstvenih otkrića svojim je radom i istraživanjima značajno pridonio razvoju znanosti te Dubrovnik rano upisao na kartu europskih intelektualnih središta. Posebno me veseli što ovom izložbom imamo priliku predstaviti njegov život i djelo široj publici te još jednom podsjetiti koliko je dubrovačka kulturna i znanstvena baština bogata i važna, kazala je Šiša-Vivek zahvalivši svim pojedincima i institucijama koji su sudjelovali u realizaciji izložbe.
Martinović je naglasio da je riječ o izložbi o Marinu Getaldiću kao istaknutom znanstveniku na početku 17. stoljeća, kao pjesniku s kraja 16. stoljeća te čovjeku koji je zahvaljujući usponu takozvane isusovačke znanosti doživio ogromnu recepciju koja je trajala punih 150 godina.
- Posebno bih htio naglasiti da je ovo izložba o znamenitom Dubrovčaninu, ali je ta izložba drukčija od ostalih izložaba koje sam radio o znamenitim Dubrovčanima, recimo o Stjepanu Gradiću 1983., o Ruđeru Boškoviću 1993. i 2011. Dosad sam radio izložbe o ‘ptićima koji su odlepršali iz gnijezda‘, Gradić i Bošković su se nakratko vratili u Dubrovnik... Ovdje imamo potpuno drukčiju konfiguraciju životopisa, imamo čovjeka koji je odlučio da će se školovati na putovanju, što je poseban model, ‘Getaldićev model‘ školovanja početkom 17. stoljeća, a onda se vratio u Dubrovnik i zahvaljujući tome što se vratio u Dubrovnik, mogao sam ispričati priču o njemu kao vlastelinu na jedan drukčiji način i mogao sam naći stotine i stotine dokumenata u arhivu. Ušao sam 15. rujna, nisam još završio, ali sam znao izabrati 38 arhivskih dokumenata koji dobro pokrivaju sva razdoblja Getaldićevog života - kako znanstvenog tako političkog, a tako i obiteljskog.
"Dubrovačka uzdarja"
- Htio sam ispričati priču o Getaldiću u kojoj teku tri usporedna povijesna toka, ispričana je njegova intelektualna, povijesna i obiteljska povijest. Izložbu završavam s velikom pričom o europskoj recepciji Getaldićevog djela, tu se pojavljuju dva našijenca Đuro Armeno Baglivi i Ruđer Bošković, to su dva najznamenitiji Dubrovčanina koji spominju i valoriziraju Getaldićeva djela. U završnom dijelu izložbe naslovljene Dubrovačka uzdarja pokušao sam ispričati kako je Dubrovnik vraćao Getaldiću pjesničkim zbirkama, grafičkim i slikarskim prilozima, institucionalnim odabirom njegovog imena i onda navesti i one koji su se istraživački dokazali o Getaldiću a posebno bih izdvojio Eugena Jelčića... Postoji vrlo velika raznolikost što se tiče dubrovačkih uzdarja i mislio sam da je prigoda prikazati na koji je način u zadnjih 200 godina Dubrovnik odgovorio Marinu Getaldiću, naglasio je Martinović.
Podsjetnik na velikane
Izložbu je otvorila gradska vijećnica Katarina Doršner rekavši kako građani Dubrovnika nisu gradili samo građevine, nego su bili vrhunski umjetnici i znanstvenici a među njima su Bošković, Getaldić, Gradić, Baglivi te je izložba vrijedna jer podsjeća i na njih. Otkrila je kako je prvu informaciju o Getaldiću dobila u najranijem djetinjstvu kad bi je otac vodio barkom u špilju gdje je znanstvenik zrcalima izvodio pokuse.
- Privilegij je živjeti u ovom gradu kad se sjetimo tko je sve bio slavan Dubrovčanin! Marin Getaldić je bio putnik, putovao je Europom, školovao se, ali nije samo putovao i školovao se, nego je surađivao s vrsnim, najboljim znanstvenicima svijeta i Europe. Zahvalni smo mu, naš grad čuva svoju povijest, navela je Doršner proglašavajući izložbu otvorenom.
Na otvorenju izložbu nastupila je Paola Dražić Zekić koja je uglazbila Getaldićev epigram o istraživačima mora, kopna i neba u latinskom izvorniku i hrvatskom prepjevu Ivice Martinovića te Strachanov epigram spjevan 1613. u Dubrovniku na čast Getaldiću.
Izložba ostaje otvorena do 31. listopada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....