U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorena je izložba Zbirka Kviz - mala riznica hrvatskog slikarstva u organizaciji UGD-a i Galerije Klovićevi dvori iz Zagreba. Autorice i kustosice izložbe su muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec i viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Danijela Markotić dok je kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik muzejska savjetnica UGD-a Rozana Vojvoda.
Izložba Zbirka Kviz - mala riznica hrvatskog slikarstva predstavlja 68 umjetnina iz zbirke Borisa i Jelve Kviz, koja je, zahvaljujući njihovoj plemenitoj gesti, postala vlasništvo Galerije Klovićevi dvori. Okupljene je uvodno pozdravio domaćin, ravnatelj Umjetničke galerije Tonko Smokvina koji je izrazio zadovoljstvo što ustanova upravo ovom izložbom započinje svoju ovogodišnju izložbenu djelatnost.
- Izložba ukazuje na važnost muzejskih zbirki koje su nepresušan izvor znanja i inspiracije. Riječ je o vrhunskim ostvarenjima i kao što naslov govori, riječ je zaista o maloj riznici hrvatskog slikarstva. Svako djelo je krucijalno i može naći svoje mjesto u bilo kojoj od muzejskih zbirki i institucija. Umjetnička galerija već dugi niz godina sjajno surađuje s Galerijom Klovićevi dvori: kroz izložbe, partnerske projekte, posudbe djela... Sretni smo što dubrovačkoj publici možemo prikazati remek-djela hrvatskog modernog slikarstva, posebice mlađim generacijama koje se možda po prvi put susreću s ovim djelima. Vjerujem kako će svi naši posjetitelji, kako domaći tako i strani, uživati u ovoj izložbi, izjavio je Smokvina zahvalivši Gradu Dubrovniku i Ministarstvu kulture i medija na pomoći oko realizacije izložbe.
Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić izrazio je zahvalnost zbog gostoprimstva. Spomenuo je i ustanove s kojima je Galerija Klovićevi dvori surađivala, poput Dubrovačkih muzeja, Kuće Bukovac odnosno Muzeja i galerija Konavala, ali i same Umjetničke galerije.
- Sve što je Galerija Klovićevi dvori radila u posljednjih 35 godina, radila je s umjetninama koje su nam posudile druge institucije. Ovo je prvi put da Galerija ima priliku da predstavi svoje slike koje smo dobili jednom izuzetnom donacijom. Izuzetna je s obzirom na njezinu vrijednost, os obzirom na obim i na značaj za Hrvatsku, pogotovo modernu i s tim da je zbirka dana Galeriji Klovićevi dvori a samim tim i cijeloj Hrvatskoj bez ikakvih uvjeta kako bi što više Hrvata i građana Zagreba, posjetitelja imala čast da te slike koje stvarno jesu remek-djela hrvatske umjetnosti vidi što više ljudi, podsjetio je Picukarić uz brojne zahvale.
Vojvoda je navela kako joj je pripala čast i privilegija da radi s autoricama i kustosicama izložbe.
- Presretni smo što možemo ugostiti ovu izložbu jer je riječ o zbirci koja posjeduje antologijska djela. Iz Zbirke Kviz neprestano su išle posudbe za najrazličitije retrospektivne izložbe - Kraljevića, Račića, Medovića... To je nevjerojatno značajna i dobra zbirka. Našoj publici će, naravno, biti drago vidjeti djela Vlaha Bukovca koji je u Zbirci zastupljen s čak pet djela i to od ranijih, Starog Crnogorca koji je nastao u Parizu do dva djela koja su nastala u Zagrebu, portreta kćerke Marije i Pet ćutila, to je inače djelo koje je zaštićeno pojedinačno kulturno dobro. Tu su i prekrasne dvije vedute Cavtata, jedna koja je nastala oko 1900., a druga dvadesetak godina kasnije. Tu su isto tako djela Ignjata Joba koja su predstavljena u onom dijelu izložbe gdje se tretira mediteranska tema: od svjetla, atmosfere do ritma Mediterana. Tu je predivna mrtva priroda Mata Celestina Medovića... Uživat će u ovoj izložbi i naši sugrađani i turisti, ali prvenstveno mladi naraštaji koji će se tu susresti s antologijskim djelima i prošetati kroz hrvatsku povijest umjetnosti. Ta nevjerojatno plemenita gesta donacije Galeriji Klovićevi dvori je uistinu bitna jer Zbirka nastavlja živjeti, a nema života umjetničkih djela bez same publike, podcrtala je Vojvoda.
Vugrinec je kazala kako su zbirku punih pet desetljeća, od ranih 1970-ih godina, prikupljali Boris i Jelva Kviz.
- Gospodin Boris iz Zagreba, bio je profesor na Elektrotehničkom fakultetu, danas Fakultetu elektrotehničkih znanosti, gdje je doktorirao i radio cijeli život i gospođa Jelva iz Supetra na Braču, prevoditeljica i profesorica talijanskog i francuskog, posvetili su svo svoje vrijeme prikupljanju slika hrvatske umjetnosti. Bilo je to vrijeme kad slikarstvo iz razdoblja moderne nije bilo na cijeni niti primjereno valorizirano od publike i kritike, a pristup informacijama je bio ograničen. Prema kazivanju vlasnika, danas vremešnih i veselih 90-godišnjaka, prvo bi se prema tada oskudnim podacima u katalozima izložbi detektirao vlasnik slike, nakon toga bi se krenulo u potragu za adresom vlasnika, moralo se pisati tadašnjoj miliciji i kupiti biljeg te uz navođenje prihvatljivog razloga, od nadležnih vlasti mogla se tražiti adresa pojedinca. Uputili su puno pisama s nakanom za otkup slika, međutim, stizalo je malo odgovora a i oni koji bi stizali, uglavnom su bili negativni. U slučaju pozitivnih odgovora, često su kupovali dostupne slike - lakše nego željene. No, cilj je bio jasan: prikupiti, sačuvati i objediniti djela hrvatskih umjetnika kraja 19. i 20. stoljeća, a nakana je od samog početka bila smjestiti ih u javnu muzejsko-galerijsku instituciju. Navada sakupljanja djelâ nacionalne umjetnosti specifična je za hrvatsku sredinu, kao i mecenatstvo koje je u Hrvatskoj prisutno od Strossmayera u drugoj polovici 19. stoljeća. U isto to vrijeme, pojavljuju se i veliki meceni. Ovdje primjerice Pucići poput Meda koji je rođen na današnji dan, 12. ožujka, a koji je podržavao Bukovca ili Mata Pucića Nerona koji je olakšao Medovićeve početke. Zbirka Borisa i Jelve Kviz dosad je bila anonimna, ali desetljećima otvorena za posudbe prilikom organizacijâ retrospektivnih izložbi. Djela iz Zbirke često su krasila naslovnice kataloga, služila kao primjer enciklopedijskih članaka, a neka su ostvarenja svojom važnošću i čestim citiranjem postala kanonska. Za svako djelo bračni par Kviz je brižno bilježio izlaganje, reproduciranje i citiranje pa Zbirku prati bogata arhivska i fotografska građa, svaka slika ima svoj nevidljivi život per se. U Zbirci Kviz je mnogo slika koje nas doista očaravaju. Zbirka je zaista jedinstvena u svojoj suptilnoj raskoši koja ne vrišti i ne hvali se, već postoji u svojoj jednostavnosti, zadobivajući tijekom vremena auru bezvremenosti, komentirala je Vugrinec.
Izložbu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović koja je pozdravila okupljene u ime gradonačelnika te rekla kako se radi o posebnom kulturnom događaju.
- Pred nama je jedna od najznačajnijih privatnih zbirki u Hrvatskoj koja je nastala zahvaljujući velikoj ljubavi, entuzijazmu i predanom kolekcionarskom radu koji je trajao desetljećima. Posebnost ove zbirke jest odluka gospara Borisa i gospođe Jelve da je daruju javnosti, to dokazuje ne samo njihovu odgovornost prema kulturnoj baštini, nego svjedoči i da ljubav prema umjetnosti može postati trajno dobro cijeloga društva. Ova donacija ne znači samo obogaćivanje jedne galerijske zbirke, ona znači i mogućnost da nove generacije dobiju uvid u ono što čini našu umjetničko-kulturnu povijest i baštinu svih nas. U momentu u kojem živimo a gdje smo bombardirani zastrašujućim vijestima sa svih krajeva svijeta gdje je u nazivniku uvijek nečovječnost, sebičnost i ignorancija, čini mi se da je ova gesta, gesta čistog čovjekoljublja, još i važnija. Jako mi je drago da ova izložba prvi put gostuje u našem gradu u Umjetničkoj galeriji, gradu koji oduvijek podupire umjetnost, kulturno stvaralaštvo i suradnje, a koji je poznat po tome. Ovim projektom Umjetnička galerija dokazuje da je nezaobilazni dionik kulturnog života našeg grada, dodala je Antić Brautović uz čestitke svim sudionicima, a veliku zahvalu uputila je bračnom paru Kviz na "velikodušnoj gesti koja će nas sigurno sve inspirirati da budemo odgovorniji prema baštini koju smo naslijedili i prema zajednici u kojoj živimo".
Izložba ostaje otvorena do 17. svibnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....