Vedran Mezei o dramskom prikazu ‘Glasovi u kamenu‘ u Beterini: ‘Ne radimo profesionalnu predstavu, želimo ukazati na vrijednost zapuštenog povijesnog lokaliteta!‘

Prvoga dana svibnja u 18.15 sati u Beterini u Mlinima upriličit će se izvedba predstave Glasovi u kamenu koja kroz dramski prikaz gledatelje vodi kroz povijest ljetnikovca Bettera-Katić. Scenarij je napisao župski autor, glazbenik i turistički vodič Vedran Mezei. U predstavi igraju: Jelica Čučević, Marinka Metković, Ana Uhodić, Barbara Lončarić Lučić, Ante Tonči Đurković, Leo Mrkić, Tihomir Matić, Darko Milošević i Vedran Mezei. Glazbeno će predstavu obogatiti violončelistica Nastasja Palčok.

- Doživite jedinstvenu ambijentalnu predstavu koja oživljava stoljetnu povijest napuštenog ljetnikovca i živote ljudi koji su u njemu boravili. Saznajte zanimljivosti o jednom od najvećih umova 18. stoljeća, Ruđeru Boškoviću, čije su se znanstvene pretpostavke pokazale točnima dva stoljeća nakon njegove smrti. Upoznajte Anicu Bošković - našu prvu pjesnikinju čija su djela objavljena za njezina života. Svoju priču otkriva i njihova majka Pavle, koja je doživjela duboku starost i umrla u 103. godini života, o čemu su pisale i neke francuske novine, stoji u najavnom tekstu.

Međutim, Mezei je za Dubrovački otkrio kako je uopće došlo do ideje, suradnje, okupljanja ekipe jer jezgro čine članovi Kazališne družine Kolarin, turistički vodiči...

- Sve je išlo obrnutim redom. Najprije sam imao ekipu pa se zatim javila ideja za koju sam odmah znao da bi se ona mogla ostvariti upravo s tim ljudima. Svi osim Nastasje, naše violončelistice, čine tim kostimiranih tura u Cavtatu - projekta koji već treću godinu zaredom organizira Turistička zajednica općine Konavle na inicijativu Ane Uhodić. Svatko od nas predstavlja jednu povijesnu osobu koja je živjela ili boravila u Cavtatu i na taj način kroz formu vođene ture, storytellinga i kazališne predstave upoznajemo goste s povijesnim zanimljivostima mjesta. U turama sudjeluju: Jelica Čučević, Marinka Metković, Ana Uhodić, Barbara Lončarić Lučić, Ante Tonči Đurković, Leo Mrkić, Tihomir Matić, Darko Milošević i ja, što je ujedno i postava ovog dramskog prikaza. Za razliku od kostimiranih tura, ovdje je riječ o ambijentalnoj predstavi pa se formom razlikuje od programa u Cavtatu. Bilo mi je jako drago što su svi bez iznimke pristali sudjelovati pa sam, prema broju sudionika, pisao scenarij. To se na kraju pokazao kao idealan broj jer su zastupljene sve važne povijesne ličnosti koje su vezane za ljetnikovac Bettera. Turistička zajednica općine Župa dubrovačka je odmah prihvatila ulogu pokrovitelja i organizatora, što nam je bilo jako važno jer se bez toga ovakav projekt ne bi mogao ostvariti. Ovom prilikom im iskreno zahvaljujem na suradnji, započinje Mezei koji je naveo i čime se vodio pišući scenarij i koliko je dugo trajao taj proces:

- Podloga za priču su povijesne činjenice, ali sam nastojao da ona bude i dramski zanimljiva.  Jesam li u tome uspio, to će prosuditi publika. Scenarij sam pisao nešto manje od dva mjeseca, a tu ubrajam i vrijeme provedeno u proučavanju literature. Pri tome sam koristio i dijelove pisama koje je Ruđer Bošković dugi niz godina razmjenjivao sa sestrom Anicom. Na taj način likovi upotrebljavaju izvorne rečenice ovih povijesnih osoba, čime se duh vremena još više oživljava, objašnjava Mezei.

Naveo je autor scenarija i kako su tekle pripreme te je li tražio savjet profesionalnih kazalištaraca.

- Probe smo uglavnom imali u prostorima TUP-a gdje vježbaju članovi Kolarina, kao i neke udruge. U zadnje vrijeme nalazili smo se i na Beterini kako bismo pripremili sve detalje, dobili što bolji dojam prostora... Nismo tražili savjete profesionalaca koji bi svakako dobrodošli. Ipak, većina naše skupine ima bogato iskustvo u sličnim projektima pa smo na neki način svi ‘redatelji‘. Otvoreno dajemo jedni drugima prijedloge, komentare, sve s ciljem da program na kraju bude što bolji. Važno je reći kako je glavni cilj ovog događaja ukazati na vrijednost zapuštenog povijesnog lokaliteta pa se ne zanosimo idejom da radimo profesionalnu kazališnu predstavu, napominje Mezei.

Otkrio je što će publika moći čuti od violončelistice Nastasje Palčok.

- Njezina uloga je jako važna jer upravo glazba u velikoj mjeri određuje ugođaj, prati radnju i s njom se isprepliće te odvaja prijelaze iz jedne scene u drugu. Već nekoliko puta do sada, povodom nekih drugih događaja, pokazalo se da violončelo jako dobro zvuči u ambijentu Beterine, navodi sugovornik.

Prije šest godina Mezei je upravo u Beterini, na taraci ljetnikovca, predstavio svoju knjigu Treći ključ koja je u međuvremenu doživjela i englesko izdanje.

- Od Trećeg ključa je sve i počelo. Veliki dio radnje romana odvija se upravo u Beterini pa su tamo organizirane i promocije knjige, ukupno njih pet. Nakon objave engleskog izdanja, u suradnji s TZ-om Župa dubrovačka, počeli smo sa Šetnjama kroz povijest Mlina u kojima je ljetnikovac bio krajnja točka vođene ture, u sklopu dana Općine organizirali smo i jedno predavanje, a gotovo svake godine s ovim povijesnim lokalitetom upoznajemo učenike Osnovne škole Župa dubrovačka, naglašava svestrani župski kreativac.

Kroz godine, od predstavljanja knjige, doznao je još zanimljivih crtica/anegdota koje su mu poslužile za scenarij dramskog prikaza.

- Možda bi ovom prilikom bilo zanimljivo istaknuti kako je Anica u svojim pismima bratu Ruđeru opisivala majku Pavlu koja je tada vjerojatno bila najstarija stanovnica Grada. Između ostalog Anica piše: "Niti se jako žali niti se veoma brine i sve spuštava u ruke Božje. Zato jednako uživa zdravlje u tijelu i mir u pameti. (…) Umro je skoro na Pilam jedan čovjek star. Govore da se on spomenjivo Velike trešnje i da je imo 110 godišta. Imo je sve zube u glavi i nije nigda krvi pustio. (…) Sada ne znam je li ko veće majke stariji, er su pomrli sva i stara čeljad, i ona Marija Betterina, u koje si ti i bio".

Izvedba Glasova u kamenu je 1. svibnja, 17 dana prije Boškovićeva 315. rođendana i to u 18.15 sati. Pojasnio je Mezei ima li u tome neke simbolike i koliko uopće traje dramski prikaz?

- Većina nas je vezana za turizam, sezona je već počela i nije bilo lako pronaći termin koji svima odgovara. Jedini razlog zašto je izvedba 1. svibnja jest taj što smo se tad mogli svi okupiti. Početak je u 18:15 jer moramo voditi računa o zalasku sunca, da nas ne bi uhvatila noć u Beterini. Dramski prikaz traje otprilike jedan sat pa će se svi posjetitelji moći vratiti još za danjeg svjetla. To je jako važno jer ste vjerojatno čuli da je stara kuća ukleta i da duše mrtvih po noći zapomažu iz ruševina ljetnikovca, zaključuje Mezei uz smijeh.

Važno je na kraju naglasiti kako su se sva mjesta za prvi dan izvedbe popunjena. Međutim, bit će i reprizna izvedba, a termin će biti objavljen naknadno.