Danas su dva kruzera u gruškoj luci, a putnici će iz Dubrovnik otići bez suvenira. Jesmo li malo bahati?

U grušku luku jutros je uplovio kruzer Viking star, a oko podne očekuje se uplovljavanje kruzera Celestay Journey. Prvi kapaciteta 960 putnika, drugi 1260. Sveukupno preko 2000 turista koji će iz Dubrovnika danas otići bez suvenira jer danas je neradni dan i sve je osim ugostiteljskih objekata, benzinskih pumpi i pokoje trafike, zatvoreno. Tako je bilo i jučer na Uskrs. U novoj stvarnosti u kojoj pokušavamo preživjeti boreći se s ratovima, energetskom krizom, infacijiom i skupćom nismo li možda malo bahati, obzirom da Hrvatsku svaki neradni dan stoji oko 4,9 milijuna eura. Da svaki od današnjih puntika s kruzera potroši 10 eura u Dubrovniku, u državni proračun uplatilo bi se se 5000 eura kroz PDV ili oko pet mirovina. Treba podsjetiti da je za ublažavanje eneregetske krize izazvane ratom na Bliskom istoku, iz državnog proračuna rezervirano 450 milijuna eura. 

Kako donosi T-portal, u Hrvatskoj se godišnje ne radi 14 prazničkih dana, a tu su i neradne nedjelje. A prema Europskom nadzornom tijelu za rad, među zemljama članicama EU postoje velike razlike u broju neradnih dana u godini. Hrvatska je sa svojih 14 neradnih dana na samom vrhu. Više od nas imaju tek Litva i Cipar s po 15 državnih praznika i blagdana. 

Prema Rosso-Wagnerovom modelu, zemlja koja ima 15 neradnih dana u odnosu na onu koja ima devet, ‘odriče‘ se otprilike dodatnih 0,48 posto BDP-a godišnje, prije bilo kakve kompenzacije potrošnje.

Uzmemo li podatak prema kojem je BDP Hrvatske u 2025. iznosio oko 85.905 milijardi eura (prema podacima HNB-a), to znači da nas neradni dani, na godišnjoj razni stoje oko 68,7 milijuna eura, odnosno oko 4,9 milijuna eura po danu.

Obzriom da se radi o velikim gubitcima, Danaska  vlada 2024. godine ukinula je 340 godina star Veliki molitveni dan kako bi financirala svoju vojsku. Procijenili su da bi otkazivanje samo jednog blagdana odnosno neradnog dana, na godišnjoj razini, generiralo oko  400 milijuna eura dodatnih poreznih prihoda. Novac koji je država ‘uštedjela‘ od neradnog dana, preusmjerili su u nabavku oružja i povećanje obrambene potrošnje.

Portugal još 2012. godine, podsjeća Euronews, ukinuo četiri državna praznika kao dio svog programa štednje nakon gospodarske krize. Tako su Dan Republike i Obnova neovisnosti te Tijelovo i Svi sveti postali radni dani. Portugalska vlada svoju je odluku revidirala i "vratila" praznike četiri godine kasnije kad se gospodarska situacija poboljšala.