Europa zbog nepredvidivog Trumpa povlači zlatne rezeve iz SAD-a, a gdje je hrvatsko zlato? Zapravo, nigdje

Nedavna odluka nizozemske središnje banke da prebaci oko 86 tona zlata iz New Yorka u London ukazala je na sve veću zabrinutost pojedinih vlada zbog čuvanja strateške imovine u SAD-u, kao i zbog pitanja bi li joj se u slučaju krize moglo brzo i nesmetano pristupiti.

Nizozemska središnja banka kao razlog je navela "geopolitičke nemire" te priopćila da će raspoređivanje zlata u različitim pravnim jurisdikcijama poboljšati njezinu "spremnost za krizne situacije".

Francuska je također između srpnja 2025. i siječnja 2026. povukla sve svoje preostalo zlato iz njujorških trezora američkih Federalnih rezervi, iako je guverner Banke Francuske François Villeroy de Galhau tada izjavio da ta odluka nije bila politički motivirana.

Nekoliko političara u Njemačkoj i Italiji, zemljama koje imaju druge, odnosno treće najveće zlatne rezerve na svijetu, pozvalo je da i njihovo zlato bude povučeno iz SAD-a. Razlog je zabrinutost zbog nepredvidive politike administracije Donalda Trumpa i njezina sve izraženijeg neprijateljskog odnosa prema Europskoj uniji, uključujući i prijetnje da će pripojiti dio njezina teritorija na Grenlandu, piše Deutsche Welle.

Odluke Nizozemske i Francuske da svoje zlato povuku iz SAD-a i vrate ga u Europu pokazuju da se sada mnogo više pozornosti posvećuje mjestu na kojem se zlato točno nalazi kako bi se u slučaju nove krize moglo lako i brzo staviti u funkciju.

Središnje banke, vlade i državni investicijski fondovi čuvaju fizičko zlato na različitim lokacijama. Njegovo premještanje može biti iznimno složeno, rizično i skupo, dok lakoća njegove prodaje ili zamjene za valute ili drugu imovinu ovisi o tome gdje se nalazi.

Iako se može činiti očitim da je pozornost prvenstveno usmjerena na moguće rizike povezane s određenom jurisdikcijom, kao što je SAD, dio razloga za donošenje takvih odluka jest i nastojanje da zlato bude što bliže matičnoj zemlji i da se nalazi u trgovačkom središtu u kojem se transakcije mogu brzo obavljati.

A gdje je hrvatsko zlato?  Zapravo nigdje. Naime, nakon raspada SFRJ, Hrvatskoj je pripalo oko 15,5 tona zlata od čega je većina bila pohranjena u Švicarskoj, a manji dio u Beogradu. HNB je pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog 2001. godine prodao većinu tog zlata, oko 13  tona po tadašnjoj cijeni od oko 272 dolara po unci, odnosno 8.745 dolara po kilogramu,  dok je ostatak prodan nekoliko godina kasnije. Pojašnjeno je kako je  dugoročna strategija HNB-a da umjesto u zlato,međunarodne pričuve ulaže u valute od najvećeg značaja za hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav. Danas kilogram zlata stoji 141.740 američkih dolara. 

No, krajem 2022. godine, neposredno prije ulaska u eurozonu, Hrvatska je morala kupiti oko 1,8 tona zlata kako bi se ispunili strogi uvjeti Europske središnje banke. No to zlato nikada nije stiglo u Hrvatsku, već je izravno preusmjereno i pohranjeno na računima u Njemačkoj. Zbog toga se Hrvatska danas ubraja među rijetke države na svijetu koje nemaju klasične nacionalne zlatne rezerve u vlastitim trezorima.