Hoće li Francuska ‘povući‘ cijelu EU u novu dužničku krizu? Europska valuta pala je na najnižu razinu prema dolaru od početka 2025.

Euro je početkom tjedna pao na najnižu razinu prema američkom dolaru u posljednjih 17 mjeseci, na tečaj od oko 1,12 dolara, što je njezina najslabija vrijednost od početka 2025. godine, donosi Deutsche Welle.

Analitičari taj trend objašnjavaju kombinacijom nekoliko čimbenika, među kojima se posebno izdvajaju rast prinosa na državne obveznice širom svijeta, više cijene energenata i sve veća zabrinutost investitora zbog stanja javnih financija u Francuskoj.

Ricardo Amaro iz istraživačke kuće Oxford Economics smatra da je dugoročnije slabljenje eura povezano s promijenjenim očekivanjima investitora u vezi s monetarnom politikom američkih Federalnih rezervi. No najnoviji val rasprodaje europske valute prije svega povezuje s Francuskom.

Naime, od dolaska Emmanuela Macrona na vlast 2017. godine državna potrošnja nastavila je rasti, dok su istodobno provedena značajna porezna rasterećenja. Posljedica je povećanje javnog duga koji danas iznosi gotovo 118 posto bruto domaćeg proizvoda. - Slabost eura ne treba promatrati izolirano. Ako je pokreću rastuće sumnje u održivost francuskih javnih financija, tada više nije riječ samo o francuskom problemu, nego o pitanju koje se tiče cijele eurozone- drži Amaro. 

Analitičar Deutsche Banka Jim Reid upozorio je da je prošlog tjedna u jednom trenutku postojala opasnost od „manje panike“ na tržištu. Ključno pitanje, smatra on, jest radi li se o početku nove europske dužničke krize ili tek o pretjeranoj reakciji financijskih tržišta.

Ricardo Amaro ocjenjuje da se ECB nalazi u osjetljivoj poziciji. Preoštra retorika mogla bi dodatno povećati prinose na francuski dug i time stvoriti dodatni pritisak na euro. Zato očekuje da će Europska središnja banka zasad pažljivo pratiti razvoj događaja bez izravnog pokušaja utjecaja na valutna tržišta. Pad eura ima i izravne posljedice za građane i gospodarstvo. Prema Amarovim riječima, slabija europska valuta mogla bi ponovno pojačati inflacijske pritiske u eurozoni, piše Deutsche Welle.

Mnoge sirovine, uključujući naftu i plin, obračunavaju se u američkim dolarima. Kada euro slabi, europske zemlje moraju izdvajati više novca za isti uvoz energije. Posljedica su viši troškovi poslovanja, prijevoza i proizvodnje, koji se često prelijevaju i na krajnje potrošače kroz rast cijena.

Sjećanja na europsku dužničku krizu iz ranih 2010-ih ponovno su potaknula raspravu o mogućnosti nove krize u eurozoni. Neki analitičari smatraju da su takve usporedbe pretjerane, no  Amaro upozorava da razvoj događaja treba pažljivo pratiti. Očekivani daljnji rast kamatnih stopa u europodručju i pogoršani inflacijski izgledi mogli bi dodatno povećati pritisak na zemlje s visokim javnim dugom.