Hrvat je objavio tablicu: evo koliko eura treba za preživjeti, koliko za lagodnost, a koliko za život koji živi Kolinda

Rasprave o tome koliko je novca danas potrebno za normalan život u Hrvatskoj u posljednje su vrijeme preplavile društvene mreže, a jedna objava na Redditu posebno je podignula prašinu, piše Slobodna. Korisnik je ondje podijelio infografiku koja pokušava okvirno izračunati mjesečne troškove prosječnog Hrvata – od stanarine i režija, preko hrane i prijevoza, do telekomunikacija i sitnih dnevnih guštâ. Prema toj procjeni, za “dostojanstven”, “stabilan” ili “ugodan” život potrebne su plaće koje značajan dio građana u praksi ne dostiže, što je odmah otvorilo pitanje: jesu li ti iznosi uopće realni.

1

2

“To su cijene Zagreba, nije cijela Hrvatska Zagreb”

Prvi dojam mnogih Redditora bio je da je infografika previše “zagrebački” orijentirana. Dio komentatora ističe da je medijalna plaća oko 1400 eura te da si sami radnici s takvim primanjima teško mogu priuštiti najam stana u rangu 700–1000 eura, osim ako ne dijele trošak s partnerom ili cimerom. U raspravu se uključuju i oni iz drugih dijelova zemlje koji upozoravaju da nije isto živjeti u metropoli, na obali ili u Slavoniji – jedan korisnik iz Slavonskog Broda navodi da s “dostojanstvenom” plaćom ondje živi “kao bubreg u loju”, što jasno pokazuje koliko regionalne razlike mijenjaju percepciju standarda

Posebno burni komentari stižu iz turističkih regija i većih gradova na moru. Korisnik iz Istre opisuje kako je renta ispod 600 eura “lutrija”, dok su računi za struju u kratkom razdoblju skočili sa 70 na 152 eura mjesečno. Još je crnja slika Dubrovnika, gdje sudionici rasprave procjenjuju da bi im, nakon što se zbroje svi troškovi – od najma ili rate kredita, režija, hrane, goriva, leasinga, javnog prijevoza do osiguranja, registracije i osnovnih potrepština – trebalo najmanje oko 2600 eura mjesečno samo kako bi pokrili nužne izdatke.

Nerealno za samce, nedovoljno za obitelji

Velik dio komentara naglašava da se ne može isti “košarični” izračun primijeniti na samca u najmu i na obitelj s djecom. Nije isto živi li osoba sama, s partnerom ili s dvoje djece, ima li vlastiti stan ili plaća najam, živi li u Zagrebu, na selu ili u manjem gradu Slavonije. Korisnici podsjećaju da u ovakvim kalkulacijama gotovo nikad nisu uračunati neplanirani troškovi: vjenčanja, dječji rođendani, registracija i popravci automobila, kvarovi kućanskih aparata, održavanje kuće, ljetovanja, skijanja ili kupnja nove garderobe i mobitela. Za mnoge obitelji upravo ti izdaci čine razliku između “stabilnog” i “precarijskog” života.

Kolinda Grabar-Kitarović

Damir Sencar/Hina/Pool/Cropix

Jedan komentator zato tvrdi da manja obitelj u Zagrebu praktično ne može “ugodno” živjeti s manje od 3000 eura zajedničkih primanja mjesečno. Koliko god da se štedi i reže tzv. luksuz, kaže, uvijek se pojave izvanredni troškovi koje je teško izbjeći – bilo da je riječ o popravku auta, zamjeni dotrajalog namještaja, kućanskog uređaja, ili o raznim obiteljskim svečanostima. Kao ilustraciju navodi da samo vrtić za jedno dijete plaća 150 eura, a da su mu troškovi osiguranja za automobil u godinu dana porasli s 255 na 310 eura.

Hrana, auto i godišnji odmor kao tihi “požderači” budžeta

Procjena iz infografike da za hranu treba između 8 i 13 eura dnevno mnogima se učinila optimističnom. Jedan Redditor detaljno je izračunao svoj dnevni jelovnik – zobene pahuljice, bananu, kefir, piletinu, salatu, jaja, kruh, kavu, malo meda, maslac, komadić slanine i limun – i dobio iznos od oko 11,9 eura po danu, uz tri treninga tjedno i konstantan osjećaj sitosti. Upozorava, međutim, da većina ljudi jede raznovrsnije i kaloričnije, da mnogi nemaju vremena kuhati od nule i da je realnije govoriti o 15-ak eura dnevno, što mjesečno značajno nadmašuje raspon iz infografike.

A auto?

Auto je još jedna stavka koja dijeli komentatore. Dok jedni ističu da bez vlastitog vozila teško funkcioniraju – osobito u manjim sredinama i na periferiji gradova – drugi su izračunali da im je auto postao luksuz. Jedna korisnica navodi da se zbog cijene goriva, parkinga i održavanja odlučila u potpunosti osloniti na javni prijevoz: tramvaj je, kaže, mnogo jeftiniji od plaćanja garaže ili uličnog parkinga u dijelu grada gdje radi. Drugi podsjećaju da u račune za prijevoz treba uračunati i servise, gume, kasko i obvezno osiguranje, a ne samo gorivo – bez tih troškova slika je jednostavno nerealna.

Slična se priča ponavlja i s godišnjim odmorom. Jedan korisnik iskreno priznaje da mu godišnji gotovo nikad ne prođe ispod 3000 eura, čak i kad se radi o sedam dana: povratna avionska karta za dvoje već pojede 500–600 eura, iznajmljivanje auta još 200–300, a smještaj po 100 eura dnevno brzo podigne račun. Za dio obitelji to je nerijetko iznos koji doslovno “prelomi” godišnji budžet. Ističe se i briga za starije roditelje, čije skromne mirovine od oko 300 eura često znače da djeca sudjeluju u njihovim troškovima, što dodatno rasteže kućni proračun.

Gdje se može rezati, a gdje ne

U gomili sumornih procjena ipak se nađu i savjeti kako racionalnije složiti kućni budžet. Dio korisnika smatra da su stavke poput “mobitel + internet + TV” prenapuhane i da se tu relativno lako može uštedjeti. Podsjećaju da operateri često nude promotivne pakete, da je fiksni internet moguće dobiti za dvadesetak eura, a mobilni paket za 8–10 eura mjesečno, dok je klasična TV pretplata sve manje nužna u vrijeme streaming servisa i sadržaja dostupnog online.

No, koliko god da se škare stave na telekom usluge ili izlaske, Reddit rasprava otkriva konsenzus oko jedne stvari: veliki, “tvrdi” troškovi – stanovanje, hrana, prijevoz i obrazovanje djece – postali su toliko visoki da ih je sve teže pokriti prosječnim hrvatskim primanjima. Kada se na njih nadodaju inflacija, skok cijena najma stanova u većim gradovima te povremeni, ali skupi izvanredni izdatci, mnogima je i “dostojanstvena” plaća tek ulaznica za borbu da se mjesec zatvori na nuli.