Privremena rješenja o iznajmljivanju ipak ostaju na snazi do 31. prosinca 2030. Vlada je takvim prijedlogom u konačnom nacrtu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, uvažila upozorenja vlasnika takvih privremenih rješenja i Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, koji su isticali kako brojni čekaju dovršetak legalizacije i izdavanje trajnih rješenja, na čije trajanje postupaka ne mogu utjecati.
Nakon poruke „Nismo vaš bankomat”, koju su udruge Glas poduzetnika i SMOi poslale vladajućima s nedavnog zagrebačkog prosvjeda, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, govoreći o novom zakonu, rekao je kako su „posebno vodili računa o obiteljskim iznajmljivačima”, kako žele „zaštititi egzistenciju” i „očuvati kontinuitet” njihova poslovanja. Na obiteljski su se smještaj proteklih godina lijepile razne etikete, insinuiralo kako nije riječ o poštenom poslu i kako vlasnici nekretnina s rješenjem o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ne doprinose društvu ni proračunu. Mnogi su se potom bacili u različite izračune, koliki je njihov stvarni doprinos u eurima.
„Stalno slušamo od Vlade priče o tome kako su domaći „mali iznajmljivači“ povlašteni rentijeri koje država hitno mora jače stisnuti”, komentira prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, i dodaje: „Kada pogledate službenu poreznu statistiku i usporedite davanja malog domaćeg čovjeka s golemim (posebno stranim trgovačkim lancima), koji u Hrvatskoj ostvaruju milijarde eura prometa, maske padaju i šok je veliki”.
Privatni smještaj u Dubrovniku donosi 350 miljuna eura turističke potrošnje godišnje
Iznoseći brojke, sveučilišni profesor ekonomije kaže kako se iz njih jasnije vidi zašto je milijun ljudi otišlo vani, zašto se rađa sve manje djece, zašto smo sve siromašniji i zašto je u ovoj zemlji poduzetništvo avantura.
- U jeku poreznih reformi, u ovoj 2026. godini, država agresivno udara na obiteljski smještaj pod krinkom „uvođenja reda u prostor.“ Istovremeno, nitko ne postavlja pitanje kako to da korporacije koje drže monopol nad našim novčanicima i prehranom, uplaćuju tek mrvice u proračun. Sustav ponovno favorizira prekogranični odljev kapitala, dok domaći čovjek na vlastitoj djedovini snosi najveći teret financiranja države – navodi prof. Lovrinović i iznosi: „Usporedba poreznih davanja 10 najvećih trgovačkih lanaca s davanjima malih obiteljskih iznajmljivača u Hrvatskoj otkriva nevjerojatne brojke. Top 10 najvećih trgovačkih lanaca koji su 2025. godine ostvarili ukupno 8,3 milijarde eura prihoda, platili su mizernih 50-tak milijuna eura poreza na dobit. S druge strane, mali iznajmljivači (kojih u Hrvatskoj ima oko 100.000) kroz sve oblike poreza, pristojbi i članarina su u proračun i turističke zajednice uplatili između 100 i 120 milijuna eura. Postojeća vlast sistematski uništava domaće gospodarstvo, a posebno male poduzetnike, obrtnike i male iznajmljivače. To je neprijateljska politika prema Hrvatskoj.”
Kad se podvuče crta, ističe Lovrinović, obitelj s jednim prosječnim apartmanom od 50 kvadrata i četiri kreveta, državi i općini fiksno ostavi između 1.500 i 2.000 eura godišnje, radili oni ili ne, napunili sezonu ili imali prazne krevete.
- Porezni teret na njihovu realnu neto zaradu, kada odbiju troškove pranja, režija i čišćenja, često iznosi preko 15 do 20 posto. S druge strane, efektivna stopa poreza na dobit velikih stranih lanaca, zbog poreznih oaza i manipulacije računovodstvom, u praksi često pada na ispod 1 do 2 posto njihova ukupnog ostvarenog prometa u Hrvatskoj – navodi Lovrinović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....