Kako preživjeti u turističkoj ‘meki‘? Evo što kaže predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić

Da smo među najskupljima u svemu u državi, pjevaju već i ptice na granama. Odavno to već i nije vijest, tek potvrđivanje činjenica. Zato ni rezultati analize Ekonomskog instituta Zagreb za nas na jugu nisu nikakvo iznenađenje, dapače.

DRUGI SMO

Naime, Ekonomski institut objavio je na svojoj stranici rezultate prve analize cijena u maloprodaji nakon što su trgovci, prema odluci Vlade od 2. svibnja ove godine, postali obvezni javno objavljivati promjene cijena proizvoda.

Cilj je ove mjere, kako je objavljeno, transparentno i jednostavno pratiti promjene cijena koje će omogućiti potrošačima informirane odluke. Naime, odlukom Vlade obavezna je objava cjenika i isticanje dodatne cijene kao mjere izravne kontrole cijena u trgovini na malo. Slična mjera je u Izraelu imala pozitivne učinke, gdje je nakon uvođenja mjere došlo do oštrog pada disperzije cijena i 4-5 postotnog pada cijena, ponajviše zbog korištenja alata za usporedbu cijena koji su se razvili netom nakon implementacije, objavljeno je.

Trgovci na malo na području Republike Hrvatske temeljem ove odluke Vlade dužni su redovito objavljivati ažurirane cjenike na svojim internetskim stranicama te jasno prikazivati dodatne cijene proizvoda, odnosno maloprodajnu cijenu koja se za pojedini proizvod primjenjivala na datum 2. svibnja 2025. godine.

Analizu potpisuju analitičari Ekonomskog instituta dr. sc. Marina Tkalec i dr. sc. Ivan Žilić, a obuhvatila je više od 8 milijuna cijena prikupljenih u 776 trgovina diljem Hrvatske.

Na razini županija, Dubrovačko-neretvanska je, očekivano, među najskupljima. Prestigla nas je tek Zadarska županija, dok je naša, ujedno i najjužnija, druga najskuplja u državi. Cijene su na našem području u prosjeku 7,4 posto veće u odnosu na najjeftiniju Sisačko-moslavačku županiju. Prva na listi najskupljih je Zadarska županija (7,9 posto skuplja od najjeftinije), slijedi je Istarska (5,8 posto skuplja). U top šest najskupljih županija su i Šibensko-kninska (5,7 posto u prosjeku skuplja od Sisačko-moslovačke), Splitsko-dalmatinska županija (5,1 posto u prosjeku skuplja od SMŽ) te Grad Zagreb (u prosjeku 5 posto u prosjeku skuplji od SMŽ).

Na listi 15 najskupljih mjesta u Hrvatskoj prema prosječnim cijenama našla se Vela Luka iz Dubrovačko-neretvanske županije, uz mjesta poput Hvara, Visa i Tisnog.

KAKO PREŽIVJETI?

Analiza koju su proveli analitičari Ekonomskog instituta u Zagrebu rađena je na uzorku cijena iz 11 velikih maloprodajnih lanaca iz kategorije hrana, piće, kozmetika, sredstva za čišćenje i kućanstvo. Riječ je, prema Eurostatovim podacima, o kategorijama koje čine više od 30 posto potrošačke košarice prosječnog hrvatskog kućanstva.

Podaci koje su prikupili pokazuju znatne razlike u cijenama za iste proizvode u različitim dijelovima Hrvatske. Primjerice, proizvod Kefir, proizvođača Vindija, u pakiranju od jednog kilograma, na datum 15. svibnja 2025. prodavao se u 738 fizičkih prodavaonica čije su cjenike učitali tijekom analize, s ukupno 11 različitih cijena. Minimalnu cijenu od 2,09 eura tražilo je 152 prodavaonica, najčešću cijenu od 2,52 eura naplaćivalo je 198 prodavaonica, dok su maksimalnu cijenu od 3,19 eura tražile četiri prodavaonice, pokazala je analiza Ekonomskog instituta. Slično vrijedi i, primjerice, za proizvod Coca-Cola Zero u pakiranju od jedne litre, za koji su zabilježili 13 različitih cijena, od minimalne 1,30 eura, maksimalne 1,85 eura, do najčešće cijene od 1,48 eura koju je tražilo 168 prodavaonica.

Podaci pokrivaju 182 lokalne jedinice, što uključuje 76,6 posto ukupnog stanovništva Hrvatske.

Glavna značajka Odluke Vlade je, kako se ističe u istraživanju, da trgovac mora omogućiti i dopustiti prikupljanje podataka putem softverskih alata i automatiziranih programa za prikupljanje podataka u stvarnom vremenu. Cjenici koje objavljuju maloprodajni lanci na temelju Odluke u standardiziranom su formatu, mogu se relativno jednostavno učitati i uskladiti, a samo preuzimanje podataka može se automatizirati.

No, na odluku gdje će nešto kupiti utječe jako puno faktora, što znaju svi koji redovno kupuju u trgovinama. Razlika od 30 ili 50 centi, pa i 5 ili 10 eura neće nagnati nekoga da iz Grada vozi do Župe dubrovačke gdje je nekoliko trgovina velikih trgovačkih lanaca, najprije zbog potrošnje goriva, ali i vremena koje izgubi. Dubrovčani u susjednu općinu najčešće idu u velike spenze, na kojima je onda ipak primjetna ušteda.

SVE JE TEŽE

- Veliku spenzu obavljam jednom mjesečno i to najčešće u Župi. Najprije istražim kataloge i akcije, ispišem na papir što nam doma sve nedostaje i krenem u ‘akciju‘. Nekad se dogodi da je nešto sa spiska već prodano, ali se svakako isplati veću spenzu napraviti ondje gdje su aktualna sniženja – kaže nam Dubrovkinja, supruga i majka dvoje djece. – Uglavnom uvijek kupujem iste stvari pa već napamet znam koliko što i gdje košta. Služim se i aplikacijom ‘Usporedi cijene‘. No, s obzirom da rastu iz mjeseca u mjesec, a počela je i sezona, sve je teže pokriti mjesečne potrebe ispodprosječnom plaćom. Ali jesti i čistiti se mora – dodaje pomalo rezignirano.

Ovi rezultati, prema kojima su jadranske županije i Grad Zagreb među najskupljima, dok su središnji i istočniji kontinentalni dijelovi Hrvatske jeftiniji, odražavaju već poznate regionalne ekonomske nejednakosti u Hrvatskoj, ističu autori analize s Ekonomskog instituta Zagreb.

Za komentar smo nazvali predsjednicu Županijske komore Dubrovnik Nikolinu Trojić, s pitanjem kako zaštititi građane od divljanja cijena, posebno one koji žive od plaće:

- Na žalost, mi nemamo mehanizme zaštite domaćeg stanovništva jer vlada slobodno tržište i trgovci mogu odrediti cijene koje žele. Ono što je bio pokušaj zaštite stanovništva jest ova odluka Vlade da se od 2. svibnja moraju objaviti promjene cijena proizvoda. Na potrošaču je da prati cijene i kupuje ondje gdje je povoljnije te izbjegava mjesta gdje su cijene sezonski povećali – istaknula je Trojić.

- Nema drugog mehanizma zaštite. Potrošači mogu jedino odlučiti u kojim im se trgovačkim lancima isplati kupovati. No, teško da će kupovati po 2-3 proizvoda u šest različitih trgovina – svjesna je i predsjednica Županijske komore Dubrovnik.

- Svi smo u takvoj situaciji jer koristimo benefite turizma, pa to čine i trgovine. Tržište čini svoje. Sama činjenica da ima toliko trgovina raznih trgovačkih lanaca unutar naše županije na ovoliko stanovnika govori o tome da oni definitivno računaju na turiste, a ne na lokalno stanovništvo. Broj trgovačkih lanaca na Pelješcu i na Korčuli to dokazuje i najeksplicitniji je dokaz tome. Sumnjam da su ulazili u tolike investicije bez računice – dodala je Nikolina Trojić, napominjući da samo Orebić, s nekoliko tisuća stanovnika, ima 5 ili 6 mega trgovina raznih trgovačkih lanaca. 

- Moramo biti svjesni da smo se kao destinacija i kao regija opredijelili za turizam i moramo ukalkulirati i sve te negativne komponente. Ako smo odlučili biti društvo koje iznajmljuje, moramo znati da to nosi negativne posljedice. Veliki broj ljudi ne iznajmljuje, pa se na njih i odnose posljedice. Ali negativne strane turizma ne možemo izbjeći, od prometa do cijena – zaključila je.