Ove podatke Eurostata morate znati: Tko su najveći potrošači, koliko i na što najradije troše, gdje vole putovati...

Vole li Francuzi doista preskakati lokalne delicije u inozemstvu? Tko su najsjedilačkiji turisti u Europskoj uniji? Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju zanimljive obrasce putovanja Europljana - gdje idu, koliko troše i na što najradije troše svoj budžet, donosi Slobodna Dalmacija

Građani EU-a u velikoj većini radije odabiru odmor u vlastitoj zemlji: čak 71% svih putovanja ostaje unutar državnih granica. Tek 21% otpada na putovanja unutar EU-a, a samo 8% izvan nje. Španjolci su uvjerljivo najvjerniji vlastitoj domovini - samo 8% putovanja koja obave u EU-u završava izvan Španjolske. Odmah iza njih su Francuzi i Rumunji, s udjelom od samo 9% putovanja u druge članice. Na potpuno suprotnom kraju nalaze se male zemlje: Luksemburg, Belgija i Malta, čiji stanovnici znatno češće putuju preko granice, prenosi Euronews.

Podaci pokazuju i velike razlike u potrošnji. Najviše troše putnici iz Luksemburga, u prosjeku 1.758 eura po putovanju duljem od četiri noći. Slijede ih Šveđani (1.744 eura), Austrijanci (1.573 eura), Finci (1.501 eura) i Francuzi (1.403 eura). S druge strane, Litavci (569 eura), Mađari (580 eura) i Slovenci (667 eura) ubrajaju se među najštedljivije putnike. Hrvati, kako je izračunao Eurostat, potroše 823 eura po putovanju duljem od četiri dana.

Kada je riječ o hrani i piću u inozemstvu, Ciprani prednjače: u prosjeku potroše 320 eura tijekom jednog odmora, a blizu su im Estonci (305 eura), Finci (274 eura) i Grci (263 eura). Posebno se ističu turisti iz zemalja jugoistočne Europe - Bugari, Rumunji, Hrvati (237 eura, odnosno 29 %) i Grci često više od četvrtine svog ukupnog budžeta ostavljaju u restoranima i kafićima.

Na dnu te ljestvice - sasvim neočekivano - nalaze se Francuzi. Iako se smatraju nacijom poznatoj po strasti prema hrani, u inozemstvu na gastronomiju troše tek 9% ukupnog proračuna putovanja. Šveđani su odmah iznad njih s 13%, unatoč tome što su među najrastrošnijima po svim ostalim stavkama.

Potpuno drukčija priča otkriva se kada se gleda smještaj. Belgijci, Nijemci i Austrijanci najveći dio svog budžeta ulažu u hotele i apartmane - često više od 40% ukupne potrošnje - želeći izbjeći bilo kakva neugodna iznenađenja. 

Najmanje udjela smještaju pridaju Danci: tek nešto iznad 32% ukupne potrošnje ide na noćenje, što sugerira da im lokacija i iskustvo vrijede više od udobnosti hotela.

Podaci potvrđuju da Europljani vole putovati, ali i da putuju vrlo različito. Dok jedni dane odmora provode istražujući nove okuse i restorane, drugi ni izvan kuće ne žele mijenjati svoje navike. A nekima je jednostavno najljepše - ostati kod kuće.