Prvi podaci nakon početka rata na Bliskom istoku. Ministar Čorić: ‘Ni jedna članica EU-a, ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok, pa ni Hrvatska. Situacija nije ohrabrujuća‘

Hrvatska je rekorder po inflaciji u eurozoni u ožujku s 4,7 posto rasta na godišnjoj razini! Pokazuju to prve procjene Eurostata prema kojima su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na veljaču više za 1,2 posto. Prvi su to pokazatelji rasta cijena i novog udara na potrošače u mjesecu koji je obilježio napad na Iran te poremećaji globalne opskrbe koji su uslijedili zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Na inflaciju u ožujku najviše je utjecao rast cijena energenata, donosi Jutarnji list

Prema podacima Eurostata drugi najveći rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini od 4,5 posto imala je Litva. Slijede Luksemburg s 3,8 posto, Slovačka s godišnjom stopom inflacije od 3,7 posto te Latvija i Irska s 3,6 posto. Godišnji rast potrošačkih cijena u Njemačkoj u ožujku je 2,8 posto, Francuskoj 1.9 posto, Italiji 1,5 posto, a susjednoj Sloveniji 2,4 posto.

Prema prvoj procjeni Eurostata očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u ožujku 2026. iznositi 2,5 posto, dok je na mjesečnoj razini 1,9 posto.

Promatrajući glavne komponente inflacije u eurozoni, očekuje se da će energija imati najvišu godišnju stopu u ožujku (4,9%, u usporedbi s -3,1% u veljači), a slijede usluge (3,2%, u usporedbi s 3,4% u veljači), hrana, alkohol i duhan (2,4%, u usporedbi s 2,5% u veljači) te neenergetska industrijska roba (0,5%, u usporedbi s 0,7% u veljači). Promatrajući glavne komponente inflacije u eurozoni, očekuje se da će energija imati najvišu godišnju stopu u ožujku (4,9%, u usporedbi s -3,1% u veljači), a slijede usluge (3,2%, u usporedbi s 3,4% u veljači), hrana, alkohol i duhan (2,4%, u usporedbi s 2,5% u veljači) te neenergetska industrijska roba (0,5%, u usporedbi s 0,7% u veljači).

Redovi za gorivo

Damir Krajac/Cropix

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa najveći doprinos inflaciji imao je godišnji rast cijena energije od 11,3 posto. Slijede usluge od 7,8 posto, hrana, piće i duhan s godišnjim rastom od 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije imali pad od 0,6 posto. U odnosu na veljaču najveći porast stope promjene procijenjen je za komponente energija (5,0%), industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije (1,5%), usluge (0,7%) te hrana, piće i duhan (0,1%).

Prvu procjenu inflacije je komentirao i ministar financija Tomislav Ćorić. Naglasio je da je indeks potrošačkih cijena takav zbog "udara koji je došao od strane rasta cijena energenata u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj", doprinosi i sektor usluga. Ni jedna članica EU-a, kaže ministar, ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok. - Hrvatska ekonomija je spremna i funkcionira normalno i ovo je posljedica šoka, rata koji se događa na Bliskom istoku. Ono čemu se nadamo je da će taj sukob prestati. Ako ne prestane, cijela Europa će imati problem s inflatornim kretanjima. Neke zemlje i s dobavom energenata, a Hrvatska nije među njima jer je naša dobava osigurana - poručio je Ćorić.