Ne bude li se ozbiljno raspravljalo o predloženom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti te se u raspravu ne uključi struka, turistički stručnjak Nedjeljko Pinezić predviđa ozbiljne pravne i ekonomske probleme.
- Mislim da je došlo vrijeme da se podnose tužbe po pojedinim nepravilnostima, jer vidimo da se drugačije, osim sudskim postupcima, situacija oko donošenja važnih akata neće uozbiljiti – komentirao je prijedlog zakona koji je u javnom savjetovanju otvoren do 18. svibnja.
Pravdajući predloženi zakon, država kaže kako će se iznajmljivačima „na crno“ onemogućiti oglašavanje putem platformi. To namjeravaju postići uspostavljanjem sustava registracije. Svi pružatelji ugostiteljskih usluga smještaja, osim hotela i kampova, u svrhu oglašavanja smještaja na platformama morat će pribaviti registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu. Broj će služiti kao jedinstvena identifikacijska oznaka koja nadležnim tijelima omogućuje praćenje i identificiranje pružatelja usluge smještaja i njihovih objekata. Platforme za kratkoročni najam bit će obvezne osigurati da se oglasi ne objavljuju bez važećeg registracijskog broja i ukloniti oglase na zahtjev nadležnog tijela ako se, naprimjer, utvrdi da iznajmljivač koristi jedan broj za više nekretnina. Ovlasti nadzora dobit će i Carinska uprava te komunalni redari, a predložene su i strože kazne. Ako iznajmljivač ne uplati turističku pristojbu za prethodnu godinu kako je propisano, bit će mu ukinuto rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga. Što se tiče novčanih kazna, iznajmljivač – fizička osoba, usvoji li se ovakav zakon, bit će kažnjen s 1.300 do 2.600 eura ako radi na crno, odnosno nema odgovarajuće rješenje ili nije upisan u registar. Ako iznajmljivač – građanin ne podnese zahtjev za ishođenjem registracijskog broja, ne dostavi vjerodostojne i valjane informacije i dokumentaciju, ili ne istakne valjan registracijski broj prilikom prijave na internetsku platformu za oglašavanje smještaja, slijedi kazna od 2.000 do 6.600 eura. Istodobno, kazne za internetske platforme koje posreduju u smještaju turista kretat će se od 13.000 do 130.000 eura ili 1 do 6 posto financijskog prihoda, ovisno o tome koji je iznos veći, ako, naprimjer, ne dostave tražene informacije ili ne uklone iz ponude smještajne jedinice bez registracijskog broja.
Novela zakona bit će i obvezna ponovna kategorizacija smještaja u domaćinstvu svakih deset godina. Država tvrdi da je svrha povećanje kvalitete ponude smještaja. Nadležna upravna tijela provjeravat će apartmane po službenoj dužnosti, počevši od najstarijih rješenja. Uočene su, kaže predlagatelj zakona, česte prijave i odjave rješenja o odobrenju. Na taj način se izbjegavaju porezna davanja, stoga se propisuje da u slučaju odjave pružanja ugostiteljskih usluga, iznajmljivač ili članovi njegove obitelji mogu ponovno ishoditi rješenje tek nakon godinu dana od izvršnosti rješenja o ukidanju prethodno izdanog rješenja.
To su neke od novosti predloženog zakona u kojem Pinezić izdvaja više spornih točaka.
Najprije primjećuje kako nije predviđen obavezan upis u e-upisnik turističkih kapaciteta za nekomercijalni turistički smještaj, koji su obavezni plaćati turističku pristojbu.
„Vlasnici takvih objekata su dužni platiti pristojbu za sebe i članove uže obitelji po povlaštenim uvjetima, u minimalnim iznosima. S obzirom na to da nema obaveze evidencije tih kapaciteta po sili zakona, onda nema ni zaduženja za turističku pristojbu niti evidencije potraživanja iste. Kod komercijalnih turističkih kapaciteta, i do sada je upis istih u eVisitor bio zakonska obaveza s pravom uvida u ovu evidenciju sustava turističkih zajednica, Državnog inspektorata, Porezne uprave. Slijedom ove obavezne evidencije, svake se godine komercijalni turistički kapaciteti zadužuju za turističku pristojbu i prati se izvršenje obaveze putem eVisitora”, navodi Pinezić.
Druga sporna stavka je ukidanje rješenja o odobrenju za rad po sili zakona. Dok se iznajmljivaču ukida rješenje o odobrenju za rad u slučaju nepodmirenja dugova za turističku pristojbu do kraja godine, nekomercijalni smještaj nema evidencije pa ni automatskih sankcija za isti prekršaj. Također, ostali pružatelji usluga smještaja, osnovani kao obrti ili trgovačka društva neće imati iste posljedice u slučaju nepodmirenja dugova. I u komentarima u javnom savjetovanju se postavlja pitanje diskriminacije i neustavnosti takve diskvalifikacije.
Što se tiče registracijskog broja, Pinezić podsjeća kako iznajmljivači sada moraju imati rješenje o odobrenju za rad, kategorizaciju unesenu u sustav eVisitor, a kod oglašavanja kapaciteta, dužni su ishoditi PDV identifikacijski broj u nadležnoj ispostavi Porezne uprave te ga unijeti u ugovor o oglašavanju. Dužni su voditi evidenciju o zaduženju PDV-a na proviziju i plaćati tu proviziju. Ova zakonska obaveza je na snazi već 13 godina.
Za uvođenje obveznog preispitivanja minimalnih tehničkih uvjeta za iznajmljivače i ugostitelje kaže kako se i ovdje stvara diskriminacijski okvir u odnosu na druge djelatnosti i da bi, shodno tome, istu obavezu onda trebalo propisati svima, a time bi se onda zadiralo u pravnu stečevinu i stabilnost poslovnog okruženja.
„Namjena zgrada definirana je prostornim planom, građevnom i uporabnom dozvolom. Naknadno zadiranje u prava proizašla iz dokumentacije kojom je pokrenuta investicija s određenom namjerom postavlja pitanje legislativne vjerodostojnosti i pravne sigurnosti. Papir sve trpi, ruke u Saboru mogu svašta izglasati, ali pitanje je kakve to pravne i ekonomske posljedice donosi”, poručuje i dodaje kako mu se čitajući predloženi zakon „na prvu“ čini da „borba protiv sivog i crnog tržišta“ ipak nije u prvom planu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....