Rješava se nepravda prema domaćim radnicima, evo u kojoj ih dubrovačkoj hotelskoj kući radi najviše. Lujić: ‘Ne bježe toliko zbog plaća, koliko zbog obima posla‘

Raste minimalac u ugostiteljstvu, sindikati rješavaju nepravdu prema domaćim u odnosu na strane radnike kojima plaćaju smještaj

Hrvatska udruga poslodavaca i sindikati postigli su dogovor o sklapanju novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koji je potpisan za naredne dvije godine. Najvažnije promjene su povećanje minimalne plaće po grupama složenosti poslova te nova definicija rukovodećih i radnika s posebnim ovlastima. Jesu li svi poslodavci koji se bave ugostiteljstvom dužni poštovati ga, čak i ako nisu potpisnici kolektivnog ugovora?

Kolektivni ugovor upućen je Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike radi donošenja odluke o njegovom proširenju. To znači da će se odnositi na sve radnike i poduzetnike koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Očekuje se da će odluka o proširenju novog Kolektivnog ugovora biti donesena do 1. svibnja, kaže Dolores Lujić, područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske – Područni ured Dubrovnik.

Dogovoreno povećanje minimalnih bruto plaća podijeljeno je u četiri razreda složenosti poslova. Za prvi razred, odnosno jednostavne poslove koji se odnose na čistačice, spremačice, servire, portire ili, primjerice, nosače prtljage, ostaje se na razini minimalne plaće Hrvatskoj – 1.050 eura. Drugi razred, odnosno za sobarice, pomoćne konobare, pomoćne kuhare, pomoćne recepcionare, pomoćne slastičare i slično, minimalac je 1.060, umjesto 850 eura koliko je dosad bio. Za treći i četvrti razred složenosti, odnosno za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare – dogovorena je minimalna bruto plaća bez dodataka u iznosu od 1.100 eura, a za konobare specijaliste ili kuhare specijaliste u iznosu od 1.250 eura, što predstavlja povećanje od 28 posto u odnosu kolektivni ugovori za 2024. godinu, navode iz HUP-a. Minimalna bruto plaća za ‘vrlo zahtjevne poslove‘, odnosno za četvrtu grupu, dosad je bila 980 eura mjesečno. Primjena kreće od 1. svibnja.

Ilustracija

Tom Dubravec/Cropix

- Plaće na našem području su u stvarnosti više od ovih minimalnih bruto iznosa iz kolektivnog ugovora i one nisu donesene radi radnika velikih hotelskih kuća nego da bi se jasno znalo ispod kojeg iznosa se ne može ići za pojedino radno mjesto, naprimjer za konobara u nekom caffe baru. Ovdje kod nas, sindikati imaju i kućne kolektivne ugovore kojima su ugovorena povoljnija prava radnika – kaže sindikalna povjerenica STUH-a za Dubrovnik i ističe kako su krenuli s ugovaranjem naknade za domaće radnike, kao pandan naknadama ili uslugama koje poslodavci isplaćuju i nude stranim radnicima na ime smještaja i prehrane.

Ljudi nisu zadovoljni plaćama, jasna je Lujić. Zbog toga STUH podržava prosvjed „Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“ koji će se održati u Zagrebu, 18. travnja.

- Plaće u turizmu su tradicionalno ispod hrvatskog prosjeka – poručuje sugovornica, ali odmah dodaje da ljudi iz turizma uglavnom ne bježe toliko zbog plaća, koliko zbog obima posla: „U nedostatku radne snage, sav teret pada na postojeće radnike. Preopterećeni su”.

Omjer domaće i strane radne snage u hotelskim kućama koje posluju na dubrovačkom području govori mnogo i o radnim uvjetima, slaže se sugovornica.

- U Maestralima su uglavnom domaći ljudi zaposleni, a popunjavaju se radna mjesta za koja je inače nemoguće naći radnike, kao što su čistačice i sobarice. S druge strane, mislim da u Rixosu nema ni 10 posto domaćih – kaže Dolores Lujić.

Važna novost propisana kolektivnim ugovorom je preciziranje kategorije rukovodećih radnika i radnika s posebnim ovlastima.

- Ta je definicija dosad bila prilično široka pa su posebne ugovore, koji inače ne postoje u Zakonu o radu, imali mnogi koji ih nisu trebali imati. To bi se trebalo odnositi na menadžere, a imali su ih skoro svi. Takvi ugovori se ugovaraju u bruto iznosu, bez dodataka. Kod nas bi čitav odjel domaćinstva imao poseban ugovor, i tamo gdje nisu sva radna mjesta rukovodeća. Sad će se znati tko može dobiti poseban ugovor – kaže pravnica.

Na pitanje, zbog čega se to radilo, pojašnjava kako su se takvim ugovorima u startu ugovarale nešto veće bruto plaće radi privlačenja radne snage, no tu se ne vodi broj radnih sati pa su mnogi radnici u konačnici ostajali bez plaćenih prekovremenih sati i radnih nedjelja.

Na kraju, novim kolektivnim ugovorom se, uz zabranu diskriminacije, jasno naglašava nulta tolerancija na nasilje na radnom mjestu. Svaki radnik ima pravo na radno okruženje koje štiti njegovo dostojanstvo, zdravlje i sigurnost, a nasiljem na radnom mjestu smatra se svaki oblik fizičkog napada ili prijetnje napadom u okolnostima povezanim s radom, a koji ugrožava radnikovu sigurnost ili zdravlje.