Dobre vijesti za hrvatske ribare stigle su ovih dana iz Luksemburga. Naime, tamo je održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva gdje su ministri Europskoj komisiji dali političke smjernice za uspostavu pregovaračkog mandata za godišnji sastanak ICCAT-a koji će se u studenome održati u Španjolskoj. Kako je navedeno na stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, za Hrvatsku je pritom posebno bilo važno osigurati povećanje kvote za plavoperajnu tunu.
- Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da će naši ribari napokon moći ostvariti koristi, nakon više od desetljeća odricanja, naveo je ministar David Vlajčić.
Povećanje kvote itekako bi značilo hrvatskim ribarima i uzgajivačima, a tako i onima na krajnjem jugu. Netko tko prati situaciju je Maro Sekula koji napominje kako je ICCAT svjetska organizacija koja se brine o zaštiti plavoperajne tune u cijelom svijetu te da najave govore da se populacija tune dosta oporavila i da će se podizati izlovne kvote, ali još ništa službeno potvrđeno.
- Kad je riječ o raspodjeli kvote, 97, 98 posto ide za gospodarstvo, a za sport i razonodu će se možda nešto podignuti, ali to će biti sitno. Sve to ide na gospodarstvo. Što će biti s izlovnim kvotama u gospodarstvu u 2026., što će biti općenito dogodine, još je rano o tome pričati! 2025. je godina u kojoj hrvatski gospodarstvenici tunu nisu lovili u Jadranu, nego su je lovili u Mediteranu i to radi veličine ribe. Tune u Jadranu ima, to je sigurno. U Hrvatskoj imamo četiri uzgojne firme koje se bave uzgojem tune, kakva će biti njihova poslovna odluka, gdje će loviti - na Jadranu gdje je dosta manja riba ili u Mediteranu, to će tržište pokazati. Svakako, tune ima! Veliki igrači sigurno neće dragovoljno pristati na podizanje kvote jer se time generira niska cijena. Ali, to su svjetski igrači koji vuku konce i upitno je što će se uopće dogoditi... Mi ‘mali udičari‘ koji smo u tome poslu smo ‘smiješni‘ naspram ovih velikih. To je veliko gospodarstvo i niz je stvari koji utječu na to, upozorava Sekula.
Prokomentirao je i kakav je interes za Big Game Fishing na krajnjem jugu.
- Dubrovnik je turistička destinacija koja svake godine raste i koja ima klijentelu za tu vrstu sporta. Ako me pitate kakve su bile sezone, moram reći da nerijetko vodim početnike, moji gosti dolaze preko preporuka ili su stari gosti. Mi smo našim kapacitetom koji možemo ostvariti tijekom godine zadovoljni. U našoj su županiji, što se tiče Big Game Fishinga, ozbiljna dva broda: Bota Šare i ja. S druge strane, Big Game Fishing jednako je Formuli 1 na moru - u svakom smislu! - dodaje Sekula.
Ivo Lončar profesionalni je ribar iz Slanog pa isto tako može govoriti o situaciji na terenu.
- Ove godine je bio problem s lovom tune jer se nije baš dobro lovila, nije bila neka pohvalna lovna godina na tunu uspoređujući je s prethodnim godinama. Bile su to relativno male jedinke, zadnjih mjeseci pogotovo je bilo problema... Lovila se na sjevernom, ali je na srednjem i južnom Jadranu bilo malo tune, nije je bilo u količinama u kojima smo pretpostavljali da će biti. Posljednjih dana nisam bio na moru pa ne znam što se trenutno događa. Jako je malen broj ljudi, pojedinaca koji imaju svoje obrte i firme a koji legalno love tunu, to smo mi s povlasticama... Plus, tu su ribogojilišta i oni koji imaju velike farme. Ove godine je prodajna cijena tune bila između 25 do 30 eura po kilogramu... Naši su išli loviti tunu u Sredozemlju zato što su tamo veće jedinke jer je problem prehrane tune, problem je sa sitnom plavom ribom... Kvote su nama zadane i točno propisane... Ja na primjer na četiri ulovljena igluna imam pravo uloviti jednu tunu, meni je na taj način definirana kvota, a nekome je definirana u kilaži, mislim da je to otprilike 12, 13, 14 tona... Jedan dio je ostavljen za sportska natjecanja, za lov udicom, a ostali je dio za uzgajališta. Mi smo ukupno imali 1054 tone ove godine - to je bila hrvatska kvota koju smo imali pravo izloviti! - otkriva Lončar.
Možda sad nema tune, ali povećanje kvote značit će ribarima - posebno kad dođe malo bolja lovna godina.
- Nama je problem sa sitnom plavom ribom, ona je vjerojatno utjecala na naš ovogodišnji ulov. Pošto nema sitne plave ribe, tuna je vjerojatno otišla za njom u otvoreno more jer ona prati sitnu plavu ribu koja joj je hrana. Srdele nema ili je sitna, mala i nedorasla, a ni inćuna nema nešto previše... Kako nema te ribe, vjerojatno je to prouzročilo izostanak tune, tuna je otišla za tom ribom! Ako ima hrane u izobilju, bit će i tune, ona je ta koja određuje količinu tune... Ne mora značiti da tune nema, ali je tu povezano više čimbenika. Nema sitne plave ribe... Znalo se događati da se na 400, 500 udica ne bi ulovila nijedna riba ili jako malo, možda tek dvije jedinke, upozorava Lončar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....