Potpuno nezapaženo u Hrvatskoj je prošla vijest da je Kartelski sud u Beču kaznio tvrtku Strabag s ukupno 146 milijuna eura zbog kartelskog udruživanja. Ova dosad apsolutno najveća kazna za kartelsko udruživanje izrečena u austrijskoj povijesti donesena je sredinom ožujka, nakon što je sud ukinuo Strabagu status zaštićenog svjedoka suradnika i drastično povećao prethodno izrečenu blažu kaznu za kartelsko udruživanje od 45,4 milijuna eura.
Iako ovom presudom (oznaka spisa 27 Kt 12/21y) nisu obuhvaćeni projekti u Hrvatskoj, valja spomenuti da Strabag kod nas radi ili je radio na modernizaciji željezničke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac (228 milijuna eura), na pristupnim cestama Pelješkog mosta (Duboka – Sparagovići/Zaradeže i drugi (63 mil. eura bez PDV-a), na izgradnji obilaznice Omiša (23,5 mil.), na obnovi i proširenju stadiona u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu (38 mil.), na izgradnji čvorišta i prometnih rješenja na autocestama, te na brojnim drugim projektima.
Također, na dobar dio, možda i većinu javnih natječaja u kojima nije izabran kao izvođač Strabag je ulagao žalbe, koje su odugovlačile predviđene projekte. Najpoznatije žalbe odnose se na glavnu građevinsku fazu Pelješkog mosta, gdje je žalbeni postupak stajao godinama. Neosnovano su se žalili i na to što nisu dobili posao izgradnje obilaznice Orebića, što je, nakon mosta, najvažniji infrastrukturni projekt na jugu Hrvatske. Žalili su se na dio natječajne dokumentacije za izgradnju sektora autoceste A1 Metković – Dubrovnik na poddionici Rudine – Slano, na natječaj za sanaciju bankina na autocesti Zagreb – Split na dionici Bosiljevo II – čvor Sveti Rok, na to što nisu dobili posao izgradnje pristupne ceste na dionici Sparagovići – Doli, na projekt rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca, gdje su prijetili raskidom i osporavanjem statusa projekta, te na mnogim drugim lokalnim i nacionalnim projektima.
Što u izvedbenom segmentu, što u žaliteljskim postupcima, Strabag je toliko značajan za Hrvatsku da je čak i naše Ministarstvo vanjskih poslova, u segmentu gospodarske diplomacije, odlučilo objaviti pohvalnu vijest o rekordno dobroj poslovnoj godini Strabaga u 2025. godini, piše Slobodna.
Pohvale hrvatskog Ministarstva
U objavi hrvatskog MVP-a ističe se: "Austrijski građevinski div Strabag prvi put je lani premašio 20 milijardi eura godišnje proizvodnje u građevinarstvu. U 2025. godini učinak je porastao za šest posto, na 20,4 milijarde eura, pri čemu se oko polovice rasta pripisuje preuzimanju australske Georgiou Group. Knjiga narudžbi porasla je za 24 posto, s 25,4 na rekordnih 31,4 milijarde eura, čime je prvi put probijena granica od 30 milijardi. Broj zaposlenih povećan je za tri posto, na 80.211 radnika. (...) Najveći rast ostvaren je u Poljskoj, Češkoj i Njemačkoj, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježen pad zbog odgode velikih projekata. U Australiji su ugovoreni veliki projekti u cestogradnji i mostogradnji, a u Njemačkoj važni infrastrukturni i energetski projekti te gradnja najveće svjetske toplinske pumpe."
O dovršenom sudskom procesu zbog kartelskog udruživanja naše Ministarstvo kasnije, sve do danas, nije objavilo ni riječi. Vijest je na neobičan način promaknula i hrvatskoj javnosti, iako bi medijski trebala biti važna. Strabag je jedna od pet najvećih građevinskih tvrtki u Europi; u svjetskim razmjerima jedna od 20 najvećih. Broj realiziranih projekata u Hrvatskoj velik je, ali za naše tržište enorman broj projekata na koje su uložili žalbe u jednakoj mjeri govori koliko je Strabagu stalo do posla u Hrvatskoj.
Kartelski sud u Beču optužio je Strabag za kartelske dogovore s drugim tvrtkama radi minimiziranja i uklanjanja konkurencije određivanjem cijena, podjelom tržišta i razmjenom informacija osjetljivih na tržišno natjecanje. Posebno su sklopljeni tajni sporazumi u vezi s dodjelom ugovora.
Preostali sudionici namjerno su podnijeli niže, takozvane pokrivene ponude. Tajni sporazum uključivao je tisuće građevinskih projekata, od kojih je veliki broj bio u javnom sektoru za izgradnju cesta, željeznica i dalekovoda, kao i uredskih i stambenih zgrada, groblja, parkirališta ili škola.
Zbog povlaštenog statusa svjedoka suradnika, Strabag je već 2021. blaže kažnjen s 45,37 milijuna eura. Budući da je namještanje ponuda u Austriji kazneno djelo, kao dio istrage u povezanom kaznenom postupku koji je provelo Državno odvjetništvo za gospodarstvo i korupciju (WKStA), otkriveno je da su u sve vjerojatno bile uključene još tri druge građevinske tvrtke.
Strabagu nije prvi put
Međutim, Strabag nije otkrio ovu informaciju u skladu sa svojom obvezom suradnje. Austrijski savezni ured za konkurentnost (AFCA) stoga je posumnjao u Strabagov povlašteni status svjedoka suradnika, pa je zatražio od austrijskog Višeg zemaljskog antikartelskog suda (Oberlandesgericht Wien als Kartellgericht) da preispita i izmijeni svoju odluku od 21. listopada 2021. Kartelni sud odbio je taj zahtjev, pa su se AFCA i Savezni tužitelj za kartelne slučajeve (FCP) žalili i Vrhovni sud je 25. svibnja 2023. (16 Ok 8/22w) presudio da je njihova žalba dopuštena, te je naložio Kartelnom sudu da ponovno pokrene postupak i da se suzdrži od korištenja navedenih razloga za odbijanje žalbe.
Utvrđeno je da nije bilo sumnje da su uključena tri građevinska projekta, da ih je Strabag bio svjestan, ali ih nije prijavio. Kartelni sud nedvosmisleno je potvrdio krivnju Strabaga za ovo pitanje. U svojem obrazloženju sud je, između ostalog, naglasio da su informacije o ova tri građevinska projekta bile dostupne široj skupini dužnosnika Strabaga.
U svojem izvornom prijedlogu za izricanje kazni, AFCA je navela da je polazna točka za izračun kazne bio prihod Strabaga u sektoru cestogradnje, koji je iznosio približno 371 milijun eura. Polazeći od osnovnog iznosa (koji, međutim, nije točno naveden u odluci), AFCA je odredila iznos na 245,3 milijuna eura bez ikakvih smanjenja. Kao rezultat toga, izrečena kazna sada iznosi 146 milijuna eura; ova je odluka također odmah postala konačna, zbog priznanja Strabaga.
Strabag presuda by Slobodna Dalmacija
Strabagu nije prvi put da je kažnjen za kartelsko udruživanje, pa su im i sudske procedure u takvim stvarima dobro poznate. Primjerice, njemački Bundeskartellamt izrekao je Strabag AG-u kaznu od 2,79 milijuna eura jer je s drugom tvrtkom dogovorio iznos ponude ("bid rigging") kako bi dobio posao sanacije mosta Zoobrücke u Kölnu.
Na svojim službenim stranicama Strabag je 11. ožujka objavio priopćenje u kojem tvrdi da je sa sudom sklopio nagodbu kako bi izbjegao daljnji dugotrajni sudski postupak i završio njima neugodni antikartelski postupak, a ujedno su se pohvalili da su zadržali smjernice poslovnih zarada za prošlu i ovu godinu, te da su dobili dva grupna ISO certifikata kvalitete.
"Ovim sporazumom Strabag poduzima još jedan važan korak prema konačnom rješavanju slučaja velikog kartela u građevinskoj industriji", piše u priopćenju koje potpisuju Marianne Jakl, šefica Korporativnih komunikacija, i Marco Reiter, šef Odjela za odnose s investitorima.
Drugim riječima, ako i nije baš svaki posao dobiven poštenim tržišnim natjecanjem, ISO certifikat garantira da je obavljen po najvišem standardu kvalitete.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....