Svi postojeći dubrovački iznajmljivači u sljedećih 10 godina mogu izgubiti rješenje za iznajmljivanje. To se ne odnosi samo na apartmane u stambenim zgradama, upozorava Nedjeljko Pinezić, pružatelj usluge smještaja u domaćinstvu na otoku Krku i sudionik okruglog stola „Igre i igrice oko hrvatskog turizma”, održanog u četvrtak u Hrvatskom saboru. Predloženi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, s amandmanima dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, primjer je pravne nesigurnosti i ugrožavanja stečenih prava.
- Cilj ovog i niza drugih zakona je drastično smanjenje legalnog smještaja u domaćinstvu. Pokazuje to nekoliko članaka prijedloga Zakona o ugostiteljskog djelatnosti, prije svega onaj o rekategorizaciji koju treba nazvati pravim imenom: utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta. Prihvate li ovakav zakon, svi će, u roku od 10 godina od zadnjeg rješenja za rad, morati zatražiti novo – kaže Pinezić i dodaje kako je to zapravo poništenje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta i ponovno utvrđivanje temeljem novog pravilnika kojega donosi ministar.
Dakle, prva prepreka na koju će iznajmljivači naići je poništenje stečenog prava, makar bila riječ o obiteljskom naslijeđu sa stogodišnjom tradicijom iznajmljivanja ili, kako ih se naziva - „biserima u ogrlici održivog turizma.”
- Onog trenutka kad vam zakon naloži ponovnu kategorizaciju, briše vam se odobrenje, sav minuli rad postaje nevažan i nalazite se na startnoj poziciji kao netko tko prvi put podnosi zahtjev. Pritom svaki novi zahtjev mora biti usklađen s novim uvjetima kao što su površina sobe ili kupaonice, visina stropa ili opremljenost objekta, bez obzira na dokazanu razinu kvalitetu i broj zvjezdica. Nadalje, novi uvjeti ne odnose se samo na ovaj Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, nego i na izmijenjene prostorne planove, o čemu se u Dubrovniku dosta govori, kao i na Plan upravljanja destinacijom temeljem kojega gradsko vijeće može donijeti odluku da se za vrstu apartmana više ne izdaju nova rješenja. Dakle, 50 godina ste imali rješenje za rad, silom zakona morat ćete ponovno u kategorizaciju i tada vam kažu da se u vašem gradu više ne izdaju nova rješenja za tu vrstu usluge – pojašnjava nekadašnji predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK.
Na međunarodnoj sceni, Dubrovnik je primjer održivog turizma i upravljanja gradom svjetske baštine te vodeća europska obalna metropolitanska destinacija. Turisti mu daju najbolje ocjene na Jadranu, osobito kad je u pitanju vrijednost ovdašnjih usluga za novac. To su samo neke od ovogodišnjih nagrada, a jedna osobito privukla pažnju građana: Dubrovnik je odnio i titulu najboljeg velikog grada za život u Hrvatskoj! Gdje je onda problem?
Plan upravljanja destinacijom i prihvatni kapaciteti Dubrovnika upravo su u javnom savjetovanju. Usvoji li Gradsko vijeće ovaj dokument u predloženom obliku, a Sabor prihvati sporni Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, izvjesno je ograničavanje izdavanja daljnjih rješenja za iznajmljivanje na dubrovačkom području. Kako sugovornik podcrtava, to se odnosi i na postojeće iznajmljivače prilikom rekategorizacije.
Pinezić kaže kako je na okruglom stolu u Hrvatskom saboru iznesena opsežna analiza zadovoljstva gostiju u pet najkonkurentnijih mediteranskih zemalja. Uz pomoć UI, obrađeno je 1,6 milijuna recenzija. Hrvatska ima najbolje ocjene i recenzije gostiju u odnosu na Italiju, Španjolsku, Francusku i Grčku, a obiteljski smještaj je bolje ocijenjen od hotelskog.
- To na najbolje demantira argument o potrebi poboljšanja kvalitete usluge koji se spominje s ovim izmjenama zakona. Kategorizacija smještaja u domaćinstvu nema apsolutno nikakve veze s razinom kvalitete usluge jer nju ocjenjuje i rangira gost – kaže Pinezić i dodaje: „Živimo u 21. stoljeću, digitalnom dobu, a hrvatska birokracija i dalje nastoji održati anakrona pravila koja nemaju dodira s realnošću.”
Nadalje, opovrgava i argumentaciju o suzbijanju sivog tržišta, jer se sve mjere odnose samo na legalne i registrirane iznajmljivače, od evidencijskog broja do rekategorizacije.
- U vikendicama i kućama za odmor događa se nelegalna djelatnost fizičkom izmjenom ključeva. Takav se smještaj ne oglašava preko platforma nego u krugu poznatih, bez ikakvog traga. Objekti se ne upisuju u sustav eVisitor, ne plaćaju se turistička pristojba ni turistička članarina, pa mi je pozivanje ne suzbijanje sivog tržišta pomalo neozbiljna priča – kaže sugovornik.
Dubrovački Plan upravljanja destinacijom donio je zanimljiv podatak: u razdoblju od 2021. do 2025. ukupni broj smještajnih objekata porastao je za više od 19 posto, a najveći rast ne bilježi obiteljski smještaj nego nekomercijalni, koji se u promatranom razdoblju povećao za više od 32,9 posto! Omjer kreveta u nekomercijalnom smještaju povećao se sa 17,07 na 26,60 kreveta na 100 stanovnika.
- Potrebno je naznačiti jasnu granicu između komercijalnog i nekomercijalnog smještaja, osobito stoga što je u pojedinim područjima ovaj potonji dobrano nadmašio komercijalni. Iako se u javnosti svrstavaju u isti koš, nekomercijalni smještaj nije turizam koji stvara dodanu vrijednost niti donosi dohodak lokalnom stanovništvu. O nekomercijalnom smještaju se ne govori, ne nameću mu se restrikcije Planom upravljanja, a realno ima veći učinak na prostor i komunalni sustav nego komercijalni smještaj, iako za to nemamo službenih evidencija – kaže Pinezić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....