Treba li unaprijed uzeti polog? Stručnjak: ‘Kad je tema novac i braća se svade, a kamoli nepoznati ljudi‘

‘Situacija kad gost napravi štetu u apartmanu neugodna je za sve strane - gost gleda okriviti one prije njega, iznajmljivač vidi novi trošak i naravno želi da mu se šteta plati. A još kad krenu loše recenzije, hajde budi pametan‘, raspravljaju privatni iznajmljivači na temu pologa za štete od gostiju u svojim apartmanima.

TUĐA IMOVINA

Je li ili nije pametno uzimati polog za eventualne štete, odgovorit će različito vlasnici apartmana s različitim iskustvima. Ima ih koje prati ‘peh‘ pa svaku sezonu potroše puno novca na nove komplete posteljine i šugamane jer su uništeni kremama za sunčanje, ili na zagorene teće, propale krevete... Bilo je i onih koji su morali mijenjati kompletan namještaj zbog stjenica koje su im u apartman donijeli gosti. Takvi će vam savjetovati da svakako uzimate polog od gostiju.

No, ima i onih koji se protive naplati pologa od gostiju jer to utječe na njihovo povjerenje, a nerijetko rezultira i negativnom recenzijom. U današnje vrijeme, kada upravo od recenzija uvelike ovisi i popunjenost apartmana, nezahvalno je tražiti od gosta polog za štetu, slažu se oni, iako će upravo takvo traženje u njima vrlo vjerojatno potaknuti veći osjećaj odgovornosti za tuđu imovinu.

A evo što na ovu temu kaže Nino Dubretić, direktor tvrtke Direct Booker:

- Polog za štetu nije neki standard koji se koristi u iznajmljivanju. Više manjih razloga čini jednu odluku: prvo, time će postati manje konkurentan u odnosu na tržište jer konkurencija ne traži polog za štetu. S druge strane, tu su operativni problemi jer se polog za štetu mora doći naplatiti. To postaje obveza, a self check in ispada iz igre – ističe Dubretić.

NOĆNA MORA

- Pored toga, gost recimo napravi rezervaciju u siječnju, a dolazi u kolovozu. Pravilo o pologu negdje je pisalo malim slovima. Pola ih je to pročitalo, pola nije. Pola onih što je to pročitalo zaboravit će do kolovoza da je to pisalo. Što se događa – dođe na check in, a vlasnik kaže ‘daj mi sad 200 eura‘. Onaj prvi dojam gdje vlasnik treba izvući priču i dobiti dobru ocjenu ide u suprotnom smjeru. ‘Kakvih 200 eura, pa pisalo je tamo, gdje je pisalo, pa je li pisalo kad sam ja rezervirao...‘ Kad je tema novac, braća se svade, a kamoli nepoznati ljudi. Ali hajdemo reći da si ga uvjerio da treba ostaviti tih 200 eura. Na kraju opet operativni problem – moraš doći na check out. Na check out u pravilu ne ide nitko osim ljudi koji žive u istoj kući u kojoj je apartman. Dolaziš na check out kao policajac i sudac, presuditi je li gost nešto polomio. Da bi to utvrdio, trebaš s njime proći kroz apartman, leći na krevet da vidiš je li slomljen, razvući kauč da vidiš je li se razvlači, upaliti kuhinjske aparate... I onda ti rečeš ‘sve je u redu, evo vam vaših 200 eura‘, znači noćna mora – slikovito opisuje Nino Dubretić.

- Alternativa tome je biti svjestan da štete spadaju u rizik poslovanja te da 99 posto gostiju ne napravi ozbiljnu štetu. Što kad mu ideš naplatit‘ tri šugamana, kakva će ti ocjena doći? Izgubit ćeš te novce kroz lošu ocjenu. Osim toga, postoji osiguranje od štete koje su prouzročili gosti i to nije neka stavka koju bi trebalo izbjegavati. Uvijek savjetujemo iznajmljivače uzeti takvo osiguranje. Tako su iznajmljivači rasterećeniji, manje je operative, a i bolje su ocjene – zaključio je.