Na dubrovačkom području posljednjih godina buja obrtništvo. Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije sada broji 6045 obrtnika. Brojka godišnje raste za oko 9.5 posto. Novost je da će obrtnici koji stječu uvjete za umirovljenje od iduće godine moći nastaviti obavljati registriranu djelatnost i istodobno primati pola iznosa mirovine. Uz iznimku korisnika invalidske mirovine, obrtnici su dosad morali birati – obrt ili mirovina.
- Nakon nekoliko godina nastojanja Hrvatske obrtničke komore za izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, postigao se značajan napredak u statusu obrtnika umirovljenika koji, nakon što su stekli pravo na starosnu mirovinu, mogu nastaviti obavljati svoj obrt bez „zamrzavanja“ mirovine. Do sada su obrtnici nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu najčešće bili isključeni iz svijeta rada, jer su nastavkom obavljanja obrta gubili pravo na svoju mirovinu dok je obrt otvoren. Ukoliko su željeli nastaviti raditi i dalje primati mirovinu, mogli su se negdje zaposliti na četiri sata ili otvoriti svoje trgovačko društvo, što je rijetko kome bilo isplativo. Od 1. siječnja 2026., obrtnici će moći nastaviti raditi u svom obrtu i ostvarivati pravo na 50 posto svoje mirovine. Ovo je značajan napredak, ali mi smo stava da ima prostora za primanjem pune mirovine, jer se radi o stečenom pravu koje bi svaki obrtnik umirovljenik morao u cijelosti moći koristiti. Obrtnik umirovljenik u nastavku obavljanja svoje djelatnosti plaća sve poreze i doprinose, i ne vidimo nikakvog razloga za uskratu njegovog stečenog prava – komentira Nikolina Farčić, predsjednica Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.
Ova Komora broji 898 članova koji su pred starosnom mirovinom, u dobi od 55 do 64 godine. Među članovima je i 146 obrtnika u dobi od 65 do 74 godine koji su, dakle, već mogli u starosnu mirovinu, ali i dalje rade.
Najveći rast broja obrtnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednje dvije godine bilježi se u kategoriji ‘uslužnog zanatstva‘, s udjelom od 35,9 posto među svim obrtima, a obuhvaća veći broj obrtničkih zanimanja i usluga. Sljedeća brzorastuća kategorija je ‘pijevoz osoba i stvari‘, s udjelom od 25.3 posto, a potom ‘ugostiteljstvo i turizam‘, s udjelom od 17.2 posto.
Obrti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zapošljavaju 5722 osobe, čiji rast na godišnjoj razini je nešto manji, i za proteklih godinu dana iznosi 3.2 posto.
Samozapošljavanje je u porastu, a za obrtnička zanimanja sve je više interesa i među učenicima. Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik godinama se mučila s nedostatnim interesom i redovitim prezentacijama među osnovnoškolcima strpljivo mijenjala trend. Danas s lakoćom pune upisne kvote, a ove godine je među kandidatima osobito popularno bilo zanimanje kozmetičar.
- Politika upisa u strukovne škole je pitanje koje rješavaju ove škole sukladno svojim mogućnostima i uvjetima na tržištu rada, a izvjesno je da je interes za upise u obrtnička zanimanja sve veći - odgovara Farčić na pitanje - za koje zanimanje bi trebalo otvoriti program u jednoj od strukovnih škola ove županije, a danas ne postoji.
Zavod za zapošljavanje na popis deficitarnih zanimanja na koja bi trebalo poticati osnovnoškolce pri upisu u srednju škol stavilo je 19 programa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Od toga, u prošloj škiolskoj godini, devet se u ovoj županiji ne može upisati jer ih nema u ponudi srednjoškolskih ustanova: mesar, pekar, tesar, armirač, zidar, polagač keramičkih pločica, fasader, instalater kućnih instalacija (kućni majstor) te instalater grijanja i klimatizacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....