Zakon o strancima: uz brže izdavanje dozvola, radnici će lakše mijenjati poslodavca, no ipak postoji iznimka

Zakon o strancima i pravilnik kojim se regulira boravak državljana trećih zemalja u Hrvatskoj, opet se mijenjaju. Brojne su se primjedbe na loše prakse i sadašnje stanje sa zapošljavanjem stranih radnika. No, već su se nanizale i kritike te prijedlozi na zakonske izmjene u e-Savjetovanju.

Uz usklađenje s direktivom Europske unije, očekuje se administrativno rasterećenje poslodavaca i policijskih uprava u postupcima ishođenja dozvola za rad i boravak državljana trećih zemalja u Hrvatskoj. Naprimjer, bit će omogućena olakšana promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo promjena u deficitarnim zanimanjima. Radnici će lakše mijenjati poslodavca. Tu postoji iznimka - ako se radi o zaposlenju kod poslodavca koji je ishodio dozvolu za boravak i rad na temelju koje je državljanin treće zemlje došao u Hrvatsku. U tom slučaju, radnik mora ostati najmanje šest mjeseci. U navedenim slučajevima nema potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad, kao ni ponavljanja čitavog pravnog postupka.

Administrativnim rasterećenjem poslodavci očekuju kako će konačno biti riješen veliki problem – predugog čekanja na radne dozvole za radnike. Uglavnom su se žalili kako se dogodi da radnici na koje računaju ne dobiju potrebnu dokumentaciju navrijeme, odnosno prije početka turističke sezone.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca navode kako će biti riješeni neki uočeni izazovi u dosadašnjoj praksi. Tako se propisuje zabrana državljanima trećih zemalja da rade, a poslodavcima da zapošljavaju one kojima je izdana dozvola za boravak i rad za deficitarno zanimanje, na području onih policijskih uprava u kojima to zanimanje nije deficitarno.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donosi odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, pa je tako određeno da su neka zanimanja deficitarna na čitavom području države, kao što su zidar, tesar ili armirač. Druga su zanimanja deficitarna na području samo nekih županija, npr. konobar u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Određena zanimanja deficitarna su samo određenom vremenskom razdoblju, a tu je u ovoj županiji primjer prodavača, u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna.

Također, radnici kojima je izdana dozvola za boravak i rad na temelju provedenog testa tržišta rada na jednom području, s takvom dozvolom neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima test tržišta rada nije proveden.

„U praksi su se pojavili slučajevi kada poslodavci traže test tržišta rada za nedeficitarno zanimanje, npr. za vozača taksija u manjem gradu gdje doista postoji manjak osoba tog zanimanja. Međutim, nakon pozitivnog testa tržišta rada i izdavanja dozvole za boravak i rad poslodavac ne zapošljava strane radnike u tom gradu, već šalje radnike na rad na područje druge policijske uprave gdje nije proveden test tržišta rada jer postoji veći broj domaćih radnika tog zanimanja i test tržišta rada bi vjerojatno bio negativan, a zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad odbijen. Na navedeni način zaobilazi se institut testa tržišta rada i narušava tržište rada”, ukazuju iz HUP-a pojašnjavajući razloge izmjena ovog zakona.

Kad su u pitanju vozači taksija, Božo Miletić iz Udruge autotaksi prijevoznika Lider kaže kako mu nije poznato da u Dubrovniku ima takvih slučajeva. Ovdje među taksistima uglavnom nema stranaca, izuzev nekolicine iz država trećih zemalja u okruženju, prije svega iz Trebinja.

- Od izmjena zakona u ožujku, postupak zapošljavanja stranaca je mnogo složeniji i to je razlog što ih nema. Nije lako ispuniti uvjet od minimalno 10.000 eura mjesečnog prometa u posljednjih šest mjeseci za pravne osobe, još i više za fizičke ili za sezonske poslove. S druge strane, vidim da postoji veliki problem s nedostatkom radne snage u ovom gradu. Gdje su nestali naši ljudi? Razumljivo je da bi svi htjeli imati bolje poslove, biti poslodavci, ali ovakvo stanje nije održivo - komentira Miletić.

Hrvatski poslodavci moraju ispuniti određene uvjete kako bi dobili dozvolu za zapošljavanje stranaca. Uz navedeni minimalni promet, tu su redovno izvršavanje financijskih obveza, čist dosje, odnosno bez osuđujućih presuda vezanih uz radne odnose i socijalno osiguranje, te uvjet o omjeru domaćih i stranih radnika. Poslodavci koji ispunjavaju sve uvjete, dužni su dati financijsko jamstvo državi u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće po radniku za kojeg je izdana radna dozvola. Zadužnica se aktivira, primjerice, ako radnik ne počne s radom u roku predviđenom ugovorom o radu.

Novela koju će poslodavci u dubrovačkom turizmu dočekati s odobravanje je dozvola za boravak i rad sezonskih radnika s rokom važenja do tri godine, unutar kojih bi državljani trećih zemalja mogli raditi do 90 dana ili do devet mjeseci za istog poslodavca, u istom ili srodnom zanimanju. Novost je da će državljani trećih zemalja koji su u Hrvatskoj boravili najmanje godinu dana, za produljenje dozvole za boravak i rad morat će ispuniti uvjet poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma radi lakše integracije u društvo.

Gradsko društvo Čistoća od 2023. godine zapošljava radnike iz Bangladeša i Nepala. Mihaela Mikulandra, direktorica Čistoće, kaže kako su strogim pridržavanjem uputa i zadovoljavanjem svih zakonskih uvjeta izbjegli eventualne poteškoće, a pozdravlja i najavljene izmjene, osobito dobivanje radnih dozvola na dulje razdoblje.