Gdje se na području Dubrovnika i susjedne općine Župa dubrovačka odlaže građevinski otpad? Najbolje je to opisao naš sugrađanin koji nam je ispričao kako je neki dan prošao niz Brgat i ‘šokirao se‘. Naime, u tom području puno je nelegalnih odlagališta građevinskog otpada, problem koji traje niz godina i ne rješava se.
Istražili smo koji su razlozi ovakvom stanju.
Situacija je zabrinjavajuća
Građevinski otpad se, naravno, ne smije odlagati s komunalnim otpadom. Manje količine građevinskog otpada iz kućanstava mogu se uz potvrdu odložiti u jedno od reciklažnih dvorišta, dok je za veće količine potrebno angažirati ovlaštene privatne tvrtke za odvoz i zbrinjavanje. No, gdje su ta legalna mjesta za odvoz i zbrinjavanje?
Poslali smo Gradu Dubrovniku pitanje gdje se na području Grada legalno odlaže građevinski otpad, na čijem zemljištu i ako je privatna, uz koliku naknadu? Zanimalo nas je i gdje su detektirali nelegalna odlagališta građevinskog otpada, te kako rješavaju ovaj problem? Pitali smo i koliko je puta na teren izašla i što je poduzela inspekcija, ako su je pozivali?
Isto pitanje postavili smo i Općini Župa dubrovačka, s obzirom da je Brgat naselje u njihovu sastavu.
Evo odgovora koji smo dobili i koji razotkriva činjenice:
- Na području Općine Župa dubrovačka trenutačno ne postoji lokacija za trajno odlaganje građevinskog otpada niti reciklažno dvorište namijenjeno građevinskom otpadu. Prostornim planom uređenja Općine Župa dubrovačka predviđena je lokacija za smještaj reciklažnog dvorišta za građevinski otpad u naselju Gornji Brgat, na području šireg obuhvata eksploatacijskog polja kamenoloma Dubac.
- Manje količine građevinskog otpada iz kućanstava, koje nastaju održavanjem i manjim popravcima koje obavlja sam vlasnik, u količini do 200 kilograma u šest uzastopnih mjeseci, građani mogu odložiti putem mobilnog reciklažnog dvorišta.
- Nelegalno odlaganje građevinskog otpada, nažalost, predstavlja dugogodišnji problem na području Općine Župa dubrovačka. Sve lokacije na kojima je evidentirano nepropisno odlaganje otpada su zabilježene te se na njima postupalo sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom i Odluci o komunalnom redu Općine Župa dubrovačka.
- Posebno su problematične lokacije Sutvara 1 i Sutvara 2, kao i nelegalno odlagalište u samom naselju Gornji Brgat uz državnu granicu, gdje se ovaj problem povremeno ponavlja već niz godina. Na tim lokacijama više su puta postupali komunalni redari Općine Župa dubrovačka, a o pojedinim slučajevima obaviješten je i Državni inspektorat, odnosno inspekcija zaštite okoliša, koja je nadležna za postupanje u slučajevima nepropisnog gospodarenja otpadom.
- Kako bismo dodatno ojačali nadzor na terenu, nedavno smo pojačali komunalno redarstvo zapošljavanjem jednog komunalnog redara, a trenutno je u tijeku natječaj za zapošljavanje još jednog.
- Također smo se obratili i Hrvatskim cestama, budući da jedno od nelegalnih odlagališta na području Gornjeg Brgata, zbog konfiguracije terena i količine odloženog materijala, može predstavljati potencijalnu prijetnju sigurnosti prometa na državnoj cesti.
- Moramo biti realni i reći da prekršajni nalozi koje izdaje komunalno redarstvo često nisu dovoljno odvraćajući za počinitelje, zbog čega se problem na pojedinim lokacijama ponavlja. Upravo zato smatramo da je za njegovo trajno rješavanje nužna suradnja više institucija – istaknuli su.
- Općina Župa dubrovačka će u narednom razdoblju dodatno intenzivirati aktivnosti na nadzoru, uklanjanju otpada i sprječavanju nelegalnog odlaganja, kako bi se ovom dugogodišnjem problemu konačno stalo na kraj – obećali su.
Nešto ide na Petrovo selo
Pitali smo Državni inspektorat što su poduzeli općenito u vezi nelegalnih odlagališta na našem području? Isto pitanje postavili smo i Hrvatskim cestama - što su poduzeli na traženje Općine Župa dubrovačka po pitanju nelegalnog odlagališta građevinskog otpada u naselju Gornji Brgat, koje zbog konfiguracije terena ugrožava državnu cestu, a sami nisu uspjeli riješiti ovaj problem, bez obzira što je o svemu obaviješten i Državni inspektorat te resorno ministarstvo? Njihove odgovore još očekujemo.
U međuvremenu smo dobili odgovor Grada Dubrovnika:
- Odlaganje viška iskopa koje predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova vrši se na čest. zem. 23/2 i 23/3, obje k.o. Petrovo selo (ukupne površine 43.067,00 m2) te na čest. zem. 3313, 3314 i 3315, sve k.o. Osojnik (ukupne površine 89.931,00 m2).
- Postupanje komunalnog redarstva u slučajevima zaticanja nepropisno odloženog građevinskog otpada propisano je Odlukom o komunalnom redu te predstavlja dio redovnih aktivnosti komunalnog redarstva.
- Investitor, odnosno izvođač građevinskih radova dužan je višak zemlje od iskopa i otpadni građevinski materijal odlagati na za tu svrhu predviđena odlagališta-deponije. Zabranjeno je odlaganje takvog otpada izvan odlagališta predviđenih za tu svrhu. U slučaju zaticanja takvog otpada ne nepropisnom mjestu, uglavnom su to privatne parcele, komunalno redarstvo pokreće upravni postupak protiv onoga tko odlaže takav otpad, izriče mu upravnu mjeru kojom mu naređuje uklanjanje tako odloženog otpada i zbrinjavanje otpada na za tu svrhu određeno odlagalište. Ako počinitelj ne postupi po nalogu iz rješenja izvršenje se može provesti putem treće osobe na trošak počinitelja. Za ovu vrstu prekršaja Odlukom su propisane prekršajne kazne za pravne osobe, fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Trenutačno su u tijeku dva postupka za ovu vrstu prekršaja – odgovorili su iz Grada.
Kazne su im smiješne
Nepropisno odlaganje građevinskog otpada kažnjivo je prema Zakonu o gospodarenju otpadom i lokalnim odlukama, uz kazne koje za fizičke osobe mogu iznositi od 100 do 1.300 eura. Komunalni redari imaju ovlasti legitimirati počinitelje, izdavati prekršajne naloge i naložiti uklanjanje otpada o trošku vlasnika. No, te su kazne smiješne prema troškovima legalnog zbrinjavanja građevinskog otpada.
Kako neslužbeno saznajemo iz izvora koji je želio ostati anoniman, građevinski otpad rješavaju tako što plate odvoz kamionima, a gdje ga oni ‘iskipaju‘, to više nije njihov problem. S obzirom da je to unosan biznis onih koji ga odvoze, a itekako se isplati i investitorima, kamioni su stalno u pogonu pa zato i rastu nova ‘brda‘ oko Brgata. Legalno zbrinjavanje građevinskog otpada se, naime, masno plaća.
- Šut, keramika, štemanje može se samljeti i staviti u nenosive konstrukcije pa tako dio toga iskoristiti. Ovo drugo, vuna, gips, imaju svoje brojeve, moraju se sortirati i zbrinuti. Mi na žalost u županiji nemamo legalno zbrinjavanje. Ima nešto u Čistoći, papir i drvo, ima mjesto gdje se može odvesti dio željeza, a sve drugo je brutalno skupo. Odvoz i zbrinjavanje srušene banje dođe oko 6 tisuća eura i tu je problem – govori naš izvor.
Kazne za nelegalno odlaganje su premale i neučinkovite da bi se ovaj problem riješio s komunalnim redarima. Tako je bilo i u prometu dok prekršitelje nisu značajno opalili po špagu. Pijancu danas nije svejedno riskirati mjesečnu plaću kad odluči odvesti se automobilom doma iz kafane. Ako ništa, barem dvaput promisli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....