Upravitelji stambenih zgrada do kraja ove godine dužni su podnijeti zahtjev za upis u Registar zajednica suvlasnika. Podnositelj zahtjeva mora biti upisan u Registar upravitelja zgrada. Vrijeme izmiče, a mnogi obveznici nisu ispunili ovaj uvjet iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada niti ishodili OIB. Ako ne podnesu zahtjev za upis u propisane registre nadležnom katastarskom uredu, upraviteljima prijeti kazna od 700 do 5.500 eura.
- Ukoliko upravitelj nije ispunio tu obvezu, kazna se neće naplaćivati automatizmom nego u slučaju prijave - ističe Tin Bašić, suosnivač i urednik portala ZGRADOnačelnik.hr.
Na primjeru vlastite zgrade, Bašić je na ovom portalu detaljno opisao postupak upisa zgrade u registar, utrošeno vrijeme i novac:
Za upis u registar potrebno je pripremiti međuvlasnički ugovor, popis stanova i poslovnih prostora, popis vlasnika s OIB-ima vlasnika te shematske tlocrte etaža.
- Najveći izazov u postupku upisa zgrade u registar je dostupnost podataka. Brojni su zemljišnoknjižno neriješeni slučajevi, zgrade nisu etažirane nego su u knjizi položenih ugovora pa podaci nisu sortirani po zgradama nego po broju ugovora. Za upravitelje je veliki izazov ispuniti obvezu ukoliko nema sve vlasničke listove unutar zgrade. Usto, upisivanje svih podataka u registar oduzima mnogo vremena. Treći su izazov shematski prikazi koji se dosad nikada nisu izrađivali. Taj prikaz ne mora biti detaljan poput onih koje rade arhitekti, ali upravitelj mora ući u svaku zgradu i nacrtati gdje se nalazi svaki stan – pojašnjava sugovornik.
Državna geodetska uprava objavila je primjere shematskih tlocrta.
Zahtjev za upis u spomenute registre, odnosno dodjelu OIB-a zajednici suvlasnika, podnose upravitelji isključivo u elektroničkom obliku putem privatnog dijela Zajedničkog informacijskog sustava (Uredjena zemlja). I svaku promjenu vlasništva, površine ili upravitelja, potrebno je prijaviti u roku 15 dana. Pri upisu zajednice suvlasnika u registar, nadležni katastarski ured Poreznoj upravi dostavlja podatke za potrebe određivanja i dodjeljivanja OIB-a.
Zakonom je propisano da se u Registar zajednice suvlasnika upisuju zgrade s više od četiri posebna stambena prostora, no i zgrade s manjim brojem moći se upisati i dobiti OIB. Na pitanje o trošku upisa u registar, sugovornik kaže kako nema jednoznačnog odgovora.
- Upraviteljima je nametnuta zakonska obveza prijave zgrada u registar, a to nije posao koji se može obaviti u dva klika mišem. On oduzima vrijeme i resurse. Zbog posla kojim se bavim, mogao sam pristupiti upravitelju i ponuditi da taj posao obavim za svoju zgradu za nula eura, no mnogi nemaju tu priliku. Upravitelji mi kažu kako su nailazili na primjere gdje su se suvlasnici izjasnili da će sami napraviti shematske prikaze, a od 100 zaprimljenih, samo pet je bilo iskoristivo. Zakonske obveze treba ispuniti, netko će to, izravno ili neizravno, morati platiti – komentira Bašić.
Je li pola godine za upis svih zgrada u registar prekratak rok?
- Radije bih rekao da je rok ambiciozan. U idućih mjesec dana očekuje se objava postignuća kako bi se potom odlučilo o daljnjim koracima. Ovo je prvi put u povijesti da ćemo imati pravi registar zgrada, znati sve podatke o zgradama, suvlasnicima, kvadraturi, gdje se koji stan nalazi. Nepostojanje takvog registra dosad je predstavljao prepreku u mnogim sferama - rekao je Bašić.
Na adrese stambenih zgrada po dodjeli OIB-a počele su stizati uplatnice za upis u privatne registre. Sa sličnim se uplatnicama susreću obrtnici, o čemu smo pisali.
- Osobno mi nije još stigla takva uplatnica privatnih registara, ali bih preporučio svima da pažljivo čitaju pristiglu poštu. Jedini obvezni registar propisan zakonom je onaj kojega vodi Državna geodetska uprava! Sve ostalo je dobrovoljno i mogli biste platiti nešto što vam ne treba. Osobno, neću platiti privatni registar, a tko želi, neka plati – poručio je Tin Bašić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....