"Grad se pretvara u Importanne, Grad se pretvara u Rixos, Grad se pretvara u ALH za vrijeme Gorana Štroka. Ja ću sebi svaki put otvoriti put do kupališta, takav je zakon i gotovo." - između ostaloga je u svojim videima rekao Igor Legaz nakon otvaranja prolaza na kupališta Velike i Male Buže.
"Grad može uputiti privatnu tužbu, to je njihov problem, imat će svaki put pravo na privatnu tužbu. Meni prolaz zaključan bit‘ neće, hoće li drugima - ne znam, meni neće sigurno!" - dodao je.
No iako je zaista po novom Zakonu o pristupu pomorskom dobru ustavno pravo svakog građanina pristupiti moru, u ovom konkretnom slučaju ta se uredba može derogirati ako ugrožava zdravlje i živote ljudi, a prema ovlastima jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Dubrovnika, tvrdi docent Miho Baće, doktor pomorskog i trgovačkog prava.
-S jedne strane imamo okolnost da je tamo poginuo strani državljanin, a posljedica toga bilo je zaključavanje. Ono što ja kao pravnik moram reći jest da nitko ne može uzimati pravdu u svoje ruke, razbijati katance i vrata ako su takva vrata zatvorena, a nisu njegovo vlasništvo. Ne znam točno radi li se o prostoru javnog dobra u općoj upotrebi ali je izvjesno da ta vrata nisu dio pomorskog dobra i ne podliježu ovom režimu koji predstavlja načelo prava da se svatko može koristiti pomorskim dobrom na uobičajeni način. Ako je taj netko smatrao da mu je neko pravo povrijeđeno trebao je podići tužbu protiv Grada i tako izvojevati rezultate. S druge strane, postavlja se pitanje kako oživotvoriti načelo prava pristupa pomorskom dobru. Jedno od osnovnih ustavnih načela je da se svi zakoni mogu derogirati kad osoba ima pravo, a u ovom slučaju je dvojbeno pravo, ne znamo čije su vlasništvo vrata i prolaz. Ne primjenjuju se zakoni na osobe koje imaju određena prava u nekim situacijama ako takva prava ugrožavaju živote i zdravlje ljudi. Ako sad ukrstimo ova dva načela o derogiranju svih zakona pa i kad osoba ima pravo što je ovdje u pitanju, ne može se provesti to pravo ako ugrožava zdravlje i živote ljudi. Prosudba je tijela javne vlasti koja skrbi o imovini i građanima da bi se time ugrozio život i zdravlje i time oni vuku pravo da su ovlaštenici zatvaranja i temeljem ovlaštenja mogu i derogirati pravo na pristup pomorskom dobru." - objašnjava Baće.
Gradonačelnik je nakon prvog otvaranja Buža i pilanja katanca najavio na Gradskom vijeću kako će se odsad Buže zaključavati te da će biti otvorene kad vlasnik dozvole na pomorskom pravu bude na kupalištu, u suprotnome, tu su videonadzor, ključ i katanac. Tim eje na neki način dao za pravo koncesionaru uvjetovanja pristupa pomorskom dobru, ali i obvezu nadzora sigurnosti na mjestu gdje ima dozvolu, pa se i tu otvara mogućnost sudskog postupka prema vlasniku dozvole na pomorskom dobru u slučaju bilo kakvog nemilog događaja.
-Funkcionalno je to u 100-postotnom slučaju neizvedivo, time se prejudicira i neki sudski spor, da netko tuži tog koncesionara zbog nečega, po zakonu nije moguće postaviti takvu tezu, jer je obveza koncesionara da obavlja djelatnost i skrbi o pomorskom dobru u prostoru koncesije, ali zakon nigdje ne obvezuje i ne spominje obvezu koncesionara da štiti živote i zdravlja ljudi. Ovo je ugovor o zakupu ali se ovdje radi o specifičnosti prostora koji se dava u posjed nekome. I u tom ugovoru se moglo zbog specifičnosti mikrolokacije dogovoriti dodatno neke stvari, ne znam jesu li, to po zakonu nije obveza imatelja dozvole na poomorskom dobru. Ne može zakon propisati tako specifične situacije i davati na neki način sudu uputu da kazni ovoga s dozvolom. Kao kad se putnik vozi Libertasovim autobusom i slomi nogu, to ne znači da će Libertas to platiti, uvijek se zaključuje sve po specifičnosti određenog slučaja.
Izvučeno beživotno tijelo muškarca koji je upao u more na Buži
Okrenute kamere videonadzora, uklonjeni katanac i dolazak policije na mjesto događaja, sve je snimio u dva videa na YouTubeu ulazeći i na Bužu sv. Stjepana i na Bužu Zvijezdu. Nakon svega, dodao je kako "Buža ne može biti opasna, jer ako je opasna, kako je onda tamo lokal?!" Spočitao je i koncesionarima na Velikoj Buži koji, nacveo je, navodno stalno drže zaključano kupalište, iako su se obvezali raditi cijele godine.
Rekao je i kako će odsad Buža svetog Stjepana biti pod njegovom kontrolom, a evo što na sve kažu iz Grada Dubrovnika.
-Grad Dubrovnik putem Odsjeka za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika u više je navrata obavijestio policiju o tome da je nepoznata osoba slomila bravu i time oštetila imovinu Grada Dubrovnika. Nakon što su postavljene kamere, počinitelja su kamere i snimile u njegovom vandalskom pohodu. Sve daljnje aktivnosti vezano za počinjenje kaznenog djela provale s ciljem oštećenja tuđe stvari članak 235. Kaznenog zakona Republike Hrvatske (oštećenje tuđe stvari) rješavat će policija te ostale nadležne službe."
Skakao s Buže pa se ozlijedio. U pomoć došla i policija
A policijska uprava Dubrovačko-neretvanska pak navodi:
-Nadležni odjel Grada Dubrovnika u posljednja tri dana podnio je dvije prijave za oštećenje gradske imovine. U tijeku je kriminalističko istraživanje u sklopu kojeg policija izuzima video snimke gradskih kamera kojim uvidom će se nedvojbeno utvrditi o kojim protupravnim radnjama se radi i osoba odgovorna za takva protupravna ponašanja.
Iako je iz medijskih istupa pojedinih osoba razvidno o kojim djelima je riječ i tko je za njih odgovoran, policija će službeno očitovanje o navedenim događajima javno komunicirat tek kada kriminalističko istraživanje bude u cijelosti dovršeno."
Evo što kaže zakon:
- Oštećenje tuđe stvari u Hrvatskoj tretira se prema Kaznenom zakonu (čl. 235.), a kazna ovisi o namjeri i visini štete. Za obično oštećenje predviđena je kazna zatvora do dvije godine, dok se za djela iz mržnje ili prouzročenje znatne štete kazne znatno povećavaju. Osim kaznene, počinitelj odgovara i materijalno za naknadu štete.
Obično oštećenje: Tko ošteti, uništi ili napravi neupotrebljivom tuđu stvar, kaznit će se zatvorom do dvije godine (članak 235. st. 1. KZ-a).
Oštećenje iz mržnje ili znatne štete: Ako je djelo počinjeno iz mržnje, prema osobi s invaliditetom ili je prouzročena znatna šteta, kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora (članak 235. st. 2. KZ-a).
Kazneni progon: Za blaže oblike se progon poduzima po prijedlogu, dok se teža djela gone po službenoj dužnosti.
Naknada štete: Osim kazne, počinitelj je obvezan nadoknaditi štetu oštećenoj osobi (imovinskopravni zahtjev).
Oštećenje uključuje bilo kakav oblik narušavanja funkcionalnosti ili izgleda tuđe imovine.
Pogledajte što je odron stijena noćas napravio od popularne plaže podno Bellevuea
No jedinica lokalne samouprave ima pravo ograničiti prolaz ako je u pitanju opasnost i sigurnost ljudskih života, što je već učinila i na Bellevueu nakon odrona ogromne stijene, koja samo pukom srećom nije nekoga ubila. Iako je zatvoren prolaz do te dubrovačke plaže, kupači su ogradu uredno preskakali i zaobilazili, a slična je situacija nekada znala biti i na nekim drugim kupalištima, poput konavoske Pasjače, ljepotice u stijeni, jedne od najfotografiranije europske plaže.
{yo
utube}{/youtube}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....