Klimatske promjene, invazivne strane vrste i onečišćenje, tri su najveća izazova za bioraznolikost županije, smatra Ivana Konjevod. Na Dan planeta Zemlje, čuvarica prirode u Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, ističe kako klimatske promjene predstavljaju sve veću prijetnju, utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva.
- Njihove posljedice očituju se kroz sve učestalije i intenzivnije vremenske nepogode,kao što su ekstremne oborine, poplave, bujice, erozije, oluje, suše, toplinski valovi i požari, kao i kroz postupne promjene klime poput porasta temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanja razine mora, zakiseljavanja mora i širenja sušnih područja - kaže Ivana Konjevod.
Upozorava kako klimatske promjene pogoduju širenju invazivnih stranih vrsta, što je ozbiljna prijetnja očuvanju bioraznolikosti i stabilnosti ekosustava. Pa, tako navodi primjer pajasena (lat. Ailanthus altissima), biljke koja se agresivno širi uz prometnice i na zapuštenim površinama, potiskujući autohtonu vegetaciju i mijenjajući prirodna staništa. Rendžerica upozorava da širenje pajasena prijeti zaštićenim područjima i kulturnoj baštini.
- U dolini Neretve, zabilježena je zebrasta dagnja (Dreissena polymorpha), invazivna slatkovodna školjka koja se brzo razmnožava i filtrira velike količine vode, čime konkurira domaćim vrstama. Iako je dijelom kontroliraju prirodni predatori poput liske, i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju slatkovodnim ekosustavima. U morskom okruženju, grozdasta kaulerpa (Caulerpa racemosa) potiskuje morske cvjetnice poput posidonije, čime narušava stabilnost i bioraznolikost podmorskih staništa. Širi se fragmentacijom i sidrenjem, a njezino uklanjanje izuzetno je zahtjevno. Sve češći je i plavi rak (Callinectes sapidus), porijeklom iz Atlantskog oceana, koji se širi u estuarijima i močvarama južnog Jadrana. U dolini Neretve zabilježeni su brojni primjerci. Iako ima komercijalni potencijal, njegova agresivnost i natjecanje za resurse predstavljaju prijetnju lokalnim vrstama rakova i školjkaša – kaže Konjevod.
Nekad se mungose povezivalo s Mljetom. Doneseni 1910. godine da otok spase od zmija, postali su prava pošast. Čuvarica prirode kaže kako mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus), u močvarnim staništima doline Neretve, ugrožava gmazove, ptice i male sisavce.
- Širenje invazivnih vrsta dodatno je potaknuto klimatskim promjenama koje smanjuju otpornost autohtonih ekosustava, čime se olakšava kolonizacija novih vrsta. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije redovito provodi monitoring, edukaciju i surađuje s relevantnim institucijama radi prevencije i kontrole širenja invazivnih vrsta – kaže sugovornica.
Kao jedan od gorućih problema navodi ilegalno odlaganje otpada u špilje i jame. Ova praksa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, najčešće posljedica neinformiranosti ili nemara, ima dugoročne i često nepopravljive posljedice za osjetljive krške ekosustave.
- U brojnim špiljama pronađen je otpad star i nekoliko desetljeća, od plastike i stakla do opasnog otpada. Takvi zahvati ugrožavaju podzemne vode i špiljsku faunu, koja je često endemična i vrlo osjetljiva na promjene u okolišu. S hidrološkog aspekta, špilje i jame imaju ključnu ulogu u vodnom ciklusu. Djeluju kao prirodni rezervoari i filteri, osiguravajući pitku vodu za mnoga naselja u krškim regijama. Njihovo očuvanje presudno je za dugoročnu sigurnost vodoopskrbe. Uz klimatske promjene, invazivne vrste i zagađenje, požari tršćaka predstavljaju dodatnu prijetnju ekosustavima Dubrovačko-neretvanske županije, osobito u delti Neretve. Ovi požari najčešće nisu prirodni, već su posljedica ljudske aktivnosti – namjernog paljenja radi „čišćenja“ terena ili nehotičnog spaljivanja otpada. Posljedice su ozbiljne. Požari uništavaju staništa brojnih ptičjih vrsta, često i tijekom sezone gniježđenja, a u okoliš se ispuštaju velike količine dima i čađe, štetne za prirodu i zdravlje stanovnika – kaže Konjevod.
Iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode ukazuju na sve učestalije suše i toplinske valove koji pogoduju izbijanju požara, a tršćaci postaju izrazito ranjiva područja. Uz gubitak bioraznolikosti, požari doprinose i emisijama stakleničkih plinova, čime se zatvara krug utjecaja između klimatskih promjena i degradacije okoliša. Javna ustanova, podsjećaju, u suradnji s vatrogasnim službama i lokalnim samoupravama, razvija sustav ranog upozoravanja, provodi edukaciju lokalnog stanovništva i postavlja informativne ploče u rizičnim područjima kako bi se smanjio broj požara i očuvala prirodna bogatstva delte.
I, što činiti? Sustavno praćenje, učinkovita zaštita i aktivno uključivanje lokalne zajednice, to su rješenja.
- Povodom Dana planeta Zemlje 2025., koji se ove godine obilježava pod motom „Naša snaga, naš planet“, dodatno se naglašava važnost zajedničkog djelovanja na lokalnoj razini. Upravo je ta zajednička snaga, kroz odgovorno ponašanje, edukaciju, suradnju i brigu za okoliš, ključna za očuvanje našeg planeta. U vremenu kada globalni izazovi sve snažnije pogađaju i lokalne zajednice, primjer Dubrovačko-neretvanske županije pokazuje da rješenja postoje. Snaga promjene leži u svakome od nas, jer planet možemo štititi samo zajedno – poručila je Ivana Konjevod, čuvarica prirode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....