Listopad ispraćamo uz strašne slike razaranja koje je na Karibima počinila Melissa, uragan najviše pete kategorije koji se svom silinom obrušio na Jamajku, pa produžio prema Kubi. Jadran je zbog klime i geografskog položaja pošteđen od ekstremnih tropskih ciklona, ali ipak ne može ‘mirno disati‘. S približavanjem zime, raste opasnost od Melissine ‘mlađe braće‘, sredozemnih ciklona koje srećom nisu česte, ali ni nepoznate nad južnim obalama Jadranskog mora., malog i zatvorenog sustava.
Na upit moramo li strahovati od njih u sve ćudljivijim vremenskim uvjetima, Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda ističu:
- Kod nas postoji tzv. Medicane (engl. Mediterranean hurricanes) ili, točnije, mediteranska ciklona nalik tropskoj (engl. Mediterranean tropical-like cyclone) koji jednom do dvaput godišnje može nastati nad Sredozemljem, a rijetko dosegne kategoriju 1 ili 2 na Saffir-Simpsonovoj ljestvici uragana. Kao i tropski ciklon, ona nastaje nad toplim morem i slabi nakon dolaska na kopno, ali je slabijeg intenziteta i manjih prostornih dimenzija, promjer joj je manji od 300 kilometara. Dominantni hazard te pojave su većinom štetni udari vjetra, obilna kiša te urbane i bujične poplave. Najčešće nastaje nad zapadnim Sredozemljem i tijekom jesenskih mjeseci, od rujna do prosinca. Pri nastanku i razvoju mediteranskih ciklona nalik tropskim moguća je oborina intenziteta većeg od 100 mm/h, mogući su udari vjetra brzine i iznad 100 kilometara na sat te valovi maksimalne visine od 6 metara – istaknuli su dežurni prognostičari DHMZ-a.
Pojašnjava i kako uragani i tropske oluje nastaju nad toplim tropskim morima i definiraju se kao olujni sustavi koje karakterizira vrlo nizak tlak u središtu (tzv. ciklonsko oko ili oko uragana) te olujno vrijeme oko njega.
- Procijenjeni promjeri tropskih ciklona su većinom između 100 i 2000 kilometara, dok je oko promjera od 10 do 100 km, a visina se proteže do vrha troposfere. Tropski ciklon uzrokuje iznimno jake vjetrove, obilnu kišu te podizanje razine mora. Osnovna razlika između tropske oluje i uragana je u brzini vjetra. Ako je brzina vjetra veća od 120 kilometara, tropska oluja smatrat će se uraganom. Tropski cikloni po definiciji nastaju nad prostrano ogromnim površinama toplih mora ili oceana u tropskim i suptropskim geografskim širinama. Velike vodene površine služe kao izvor energije, oslobađajući latentnu toplinu evaporacijom vode s površine oceana ili mora. Geografske širine iznad 40° pokazale su se nepovoljnima za razvoj ili jačanje tropskih ciklona – objasnili su prognostičari..
Upitana kako definirati snagu pojedinog uragana, otkriva kako je tu mjerodavna Saffir-Simpsonova ljestvica koja razlikuje 5 kategorija jačine uragana prema brzini vjetra, od kojih prva kategorija ima brzinu veću od 120 kilometara na sat.
- Manje brzine imaju tropske oluje i depresije. Ipak, tropski cikloni mogu u svom oslabljenom obliku, kategorije 1 i 2, doći i do europskih područja, često do zapadne obale Irske i Ujedinjenog Kraljevstva ali uragani katogerije 3 ili više do sad nisu došli do europskog kopna. Tropski ciklon kategorije 2 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici ciklona u svome središtu često bilježi tlak zraka između 965 i 980 hektopaskala, vrijednosti koje su relativno rijetke za europske geografske širine – zaključili su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....