Katastrofalni i brojni požari koji su ovo ljeto poharali ne samo Hrvatsku već i druge mediteranske zemlje pokazali su koliko su u gašenju važni protupožarni zrakoplovi, posebice kanaderi kakve koristi i Hrvatska. A da bi napunio 6 tona morske vode, Kanaderu treba jedan i pol kilometar sigurne ‘vodene‘ piste na kojoj se u tom trenutku ne bi smjelo nalaziti nikakvo plovilo ili plivač. No u posljednje vrijeme u hrvatskom akvatriju sve je više glisera, brodica, jet-skijeva i jahti koje ometaju slijetanje i uzimanje vode protupožarnih zrakoplova što stvara ekstremne sigurnosne rizike za pilote kao i za posadu i putnike na plovilima te drastično usporava gašenje požara.
Nažalost, takvih je primjera sve više. Tako se u srpnju ove godine tijekom gašenja požara na Čiovu brodica našla točno ispred Kanadera pa je pilot morao izvesti manevar izbjegavanja kako bi spriječio sudar na vodi. Općina Blato, također u srpnju, za vrijeme velikog požara na Korčuli morala je apleirati na sve sudionike u pomorskom prometu, ali i turiste da se ne približavaju kanaderima dok pune vodu. Naime, takve operacije protupožarnih zrakoplova su atraktivne pa ih turisti često snimaju, no pri tom dovode u opasnost i sebe kao i posadu zrakoplova. Najnoviji je primjer iz kolovoza kada je u akvatorju Nina vozač jet skija, koji je pritom vukao goste na tubi, više puta prolazio neposredno ispred zrakoplova dok su zahvaćali vodu. Može li se u takvim situacijama doslovce zatvoriti određeni dio akvatorija pitali smo pravnog stručnjaka, doc. dr. sc. Miha Baću.
Može li se u Hrvatskoj ograničiti plovidba, odnosno zatvoriti određeni akvatorij dok Kanaderi pune vodu za gašenje požara?
Hrvatski pravni sustav nije bez mehanizama kojima se može ograničiti plovidba. Temeljni propis je Pomorski zakonik. Na temelju Pomorskog zakonika donesen je Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, koji je potom izmijenjen i dopunjen 2026 godine. Posebno je važan članak 96. Njime je propisano da u slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš ovlašteni djelatnik Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet. Za određene situacije nadležnost je posebno podijeljena između Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe i lučkih kapetanija. Dakle, nije točno da hrvatsko pravo ne poznaje mogućnost ‘čišćenja‘ određenog morskog prostora. Ono takve mehanizme već poznaje.
Je li postojeći režim dovoljno jasan i prilagođen situaciji kada se morski prostor mora privremeno osloboditi zbog sigurnog zahvata vode protupožarnog zrakoplova?
Po mom mišljenju nije dovoljno precizan. Postoji vrlo zanimljiva analogija s hidroavionima jer je hrvatski zakonodavac u najnovijim izmjenama Pravilnika već napravio korak u upravo tom smjeru. Izmijenjen je članak 52., koji uređuje površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona. Propisano je da su plovni objekti dužni, kada uoče namjeru slijetanja ili uzlijetanja hidroaviona, pravodobno se ukloniti s morske površine koja se koristi za tu radnju. Također, hidroavionski aerodromi na morskoj površini objavljuju se u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama. Dakle, hrvatski pravni sustav već poznaje koncept po kojemu za potrebe slijetanja zrakoplova na morsku površinu postoji obveza plovila da se uklone sa službeno određenih površina ucrtanih u pomorske karte.
Zašto onda istu pravnu logiku ne bismo primijenili i na protupožarne Kanadere?
To je, po meni, ključno pitanje. Francuska je otišla znatno dalje jer francuski model u pravnoj praksi pokazuje da ovo nije samo teorijska pravna konstrukcija. Francuska Préfecture maritime de la Méditerranée, odnosno državno tijelo za sigurnost plovidbe, spašavanje na moru, zaštitu okoliša i provedbu zakona već godinama ima posebno uređen režim za kanadere. Francuske pomorske vlasti unaprijed određuju zone na moru i jezerima pogodne za zahvat vode, a te se zone prikazuju i na pomorskim kartama. Prema uputama Préfecture maritime de la Méditerranée, zona se aktivira već niskim preletom Kanadera radi izviđanja površine. Od trenutka takvog preleta, osobe i plovila moraju se što prije udaljiti više od 500 metara od osi prilaza, odnosno zahvata i ostaviti područje slobodnim tijekom operacije, pa čak i do jednog sata nakon posljednjeg preleta. Dakle, postoji unaprijed određeno područje, poseban režim njegove aktivacije, konkretna udaljenost i pravna posljedica nepoštivanja pravila. Francuska pomorska vlast pritom izričito navodi da se za nepoštivanje tih pravila mogu primijeniti prekršajne sankcije, pa čak i kaznene primjenjući kaznene odredbe vezane uz kazneno djelo ometanja operacije spašavanja. Francuska je pravno uredila koncept o čemu ovdje govorimo, odredila je prostor i režim aktiviranja protupožarnog koridora, propisala udaljenost kojeg se plovila i ostali moraju pridržavati te predvidjela sankcije.
Treba li onda u Hrvatskoj donijeti novi, posebni zakon za ovo područje?
Ne mislim da nam treba novi zakon koji će regulirati ovu problematiku. Postojeći sustav mogao bi se relativno jednostavno nadograditi primjenom modificiranog francuskog modela izmjenama Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe uvođenjem novog instituta, ‘Protupožarni koridor za zahvat vode‘. To bi bio unaprijed određeni morski prostor namijenjen sigurnom zahvatu vode protupožarnim zrakoplovima. Za svaku bi lokaciju trebalo utvrditi geografske koordinate, duljinu i širinu koridora, dubinu mora, minimalnu sigurnosnu udaljenost, smjer prilaza zrakoplova, meteorološke uvjete, moguće alternativne lokacije, nadležnu lučku kapetaniju, komunikacijski kanal, način aktiviranja i deaktiviranja koridora. Lokacije bi morale biti unesene u službene pomorske karte i navigacijske publikacije.
To je posebno važno jer bi pomorci tada znali da određena lokacija nije slučajno izabrana, nego da je riječ o prostoru koji je dio nacionalnog sustava protupožarne zaštite. U normalnim okolnostima plovidba koridorom bi bila potpuno slobodna. Dakle, imao bi pasivni i aktivni režim. U pasivnom režimu nema ograničenja, a kada protupožarne zračne snage zatraže zahvat vode, nadležno tijelo kroz sustav Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe/VTS-a i lučkih kapetanija aktiviralo bi koridor. Tada bi se putem VHF-a i drugih službenih komunikacijskih kanala izdala jasna naredba. Time bi se riješila jedna vrlo važna pravna dvojba jer nije isto informirati pomorca i izdati mu obvezujuću naredbu. Odgovornost mora biti stupnjevita, a pravni režim proporcionalan. Za plovilo koje nije čulo upozorenje ili ga zbog objektivnih razloga nije moglo pravodobno izvršiti ne može postojati ista odgovornost kao za osobu koja je svjesno odbila naredbu. Ipak, ne bih olako predlagao stvaranje novog kaznenog djela. Kazneno pravo mora ostati ultima ratio, ali svjesno i ozbiljno ugrožavanje protupožarnog zrakoplova ne bi smjelo biti svedeno na običnu prometnu neposlušnost.
Tko bi bio odgovoran u takvim situacijama? Voditelj, odnosno zapovjednik plovila, odgovorna osoba ili vlasnik, dakle brodarska tvrka?
Zakonodavac bi morao riješiti jest pitanje odgovorne osobe. Treba jasno urediti odgovornost zapovjednika plovila, a gdje za to postoje pravni uvjeti i vlasnika, brodara ili odgovorne osobe pravne osobe. To je važno zato što je svrha propisa prvenstveno preventivna: vlasnik i operator plovila moraju imati obvezu osigurati da osoba koja upravlja plovilom zna za pravila ponašanja u aktiviranom koridoru. Francusko iskustvo ne polazi od pretpostavke da će svaki nautičar sam procijeniti opasnost. Ona je unaprijed odredila režim ponašanja oko zona zahvata vode kanadera, propisala udaljenost od 500 metara, način aktiviranja zone i sankcije za nepoštivanje.
Može li se francuski model primjeniti i kod nas?
Hrvatska bi mogla napraviti vlastiti model, prilagođen Jadranu. Radi se o tome da u trenutku kada Canadair dolazi po vodu država može unaprijed znati gdje će to učiniti, pomorci mogu znati što se od njih očekuje, a nadležna tijela mogu u nekoliko minuta osigurati slobodan i pravno zaštićen prostor. Jer požar ne čeka, a kanader ne bi smio gubiti dragocjene sekunde zato što se na moru našao netko tko smatra da se pravila sigurnosti odnose na sve druge osim na njega.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....